Lamija Beganović-Uzunović jeste mlada žena koju je nakon ekonomije ljubav odvela u sasvim druge vode. Tražeći i želeći više u životu išla je za novim idejama i tako je nastao brend HAGI. "Hagi" su platnene knjige koje potiču motorički razvoj djece predškolskog uzrasta. Rade se po željama i potrebama kupaca, i svaki primjerak odlikuje jedinstvenost. Sve je počelo kao hobi, ali se svakim novim primjerkom išlo korak dalje, detalji su se usavršavali, nadolazile su nove ideje, a nakon 3 godine predanog rada postaje brend. Lamija kao supruga, majka i poduzetnica je motivacija i inspiracija.

Sabina Krivdić je inspiracija za mnoge, kako žene tako i muškarce, jer se hrabro odlučila na promjenu svoga posla, odnosno profesije. Kao lektorica bosanskog jezika i radeći u svijetu novinarstva, odlučila se na sasvim novu karijeru i postala – destilatorica i prva žena vlasnica craft destilerije u BiH. Od želje za opuštanjem od napornog radnog dana, kada se odlučila da zasadi maline, ova samohrana majka danas je ponosna vlasnica destilerije u kojoj koristi isključivo sirovine dostupne na našem području. “PP Malinica“ pod brendom Kraljica danas u zvaničnoj ponudi ima pet proizvoda i dva u pripremi. Cilj ove male craft destilerije jesu kvalitetni proizvodi a mnogobrojne nagrade iz države i regije potvrda su istrajnosti u toj namjeri. Osim specifičnih okusa, posebna pažnja pridaje se i pakiranju, a posebno se izdvaja staklena boca kao štikla u kojoj se nalazi liker od maline.

Cvija Krajišnik je osnivačica i vlasnica zanatske radnje "Cicina radionica“ iz Janje čija je osnovna djelatnost i svrha postojanja očuvanje starih i umjetničkih zanata i kućne radinosti. Ovo nimalo ne čudi jer se Cvija od djetinjstva bavi očuvanjem starih zanata. U sve svoje proizvode unosi ogromnu energiju, ljubav, osoben i samo njoj svojstven stil i znanje stečeno od njene bake. Bavi se tkanjem, heklanjem, vezom, dekupažom, bižuterijom, ukrasima, suvenirima i svim drugim rukotvorinama. . Godinama radi kao umjetnički rukovodilac u kulturno umjetničkom društvu, te je predsjednica udruženja za očuvanje tradicije i starih zanata pod nazivom "Etno Kreativa". Ono što je krasi je nesebičnost u radu i znanju koje u svakoj prilici prenosi na druge naročito mlade i nezaposlene žene pa često organizira škole šivenja, tkanja, dekupaža i izrade rukotvorina. Posao kojim se bavi za nju predstavlja način života, pored edruštvenog angažmana, također se bavi i humanitarnim radom i do sada je bila pokretač mnogih humanitarnih akcija koje su pomogle najviše bolesnoj djeci kojima je pomoć bila potrebna, ali i drugima.

Poslije teške saobraćajne nesreće, koju je jedva preživjela, Naida se potpuno promijenila. Promjene koje su uslijedile nisu samo fizičke, nego i psihičke, emotivne i duhovne. Kosu je skoro potpuno izgubila, ali sebe nije te je odlučila uzeti život u svoje ruke. Svoju ideju o zaštiti okoliša pretvorila je u djelo i osnovala firmu Kesa d.o.o. Naida u svojoj firmi pravi cekere od kesa koje dobijemo ili kupimo u prodavnici za nošenje robe koje najčešće becamo i koje završe na granama i u rijekama. Naida svojim cekerima daje dušu tako što na njima ispisuje poruke koje motivišu ljude i podsjećaju ih da ništa nije nemoguće. Na cekere je moguće aplicirati i sopstvenu poruku ili ih iskoristiti za promociju svoje firme ili brenda. Kesa d.o.o je socijalno preduzeće koje zapošljava osobe sa poteškoćama u razvoju. Naida je osnivačica i direktorica Udruženja za podršku pozitivnim procesima napretka u BiH "ALEA" a odnedavno je i vlasnica buregdžinice "Gladne oči". Naida vjeruje u bolje sutra i sopstvenu snagu.

Anila Gajević Vlasnica i direktorica Agencije CastingZona Anila Gajević profesorica književnica, urednica kulture, radio i TV novinarka, uspješna poduzetnica Anila je sa 19 godina počela da radi kao novinarka i urednica u vodećim bh medijima, kao što su Federalna televizija i „Dnevni avaz“, gdje je provela šest poslednjih godina novinarske karijere. Godine 2008. osniva „Zonu“, prvu casting i talent agenciju u BiH koja je danas postala respektabilna agencija u jugoistočnoj Evropi i šire. Prestižni časopis „Screen International“ uvrstio ju je prošle godine u vodeće lidere u filmskoj industriji (izbor „Future Leaders:Agents“), a ove godine postala je članicom Evropske filmske akademije. Dobitnica je nagrade Žena godine 2018. u izboru časopisa Ladies IN. Veliki broj studenata, penzionera, nezaposlenih je povećao svoj budžet zahvaljujući Casting Zoni, statirajući u različtim filmovima, spotovima i sl. Anila Gajević je zaista inspiracija za sve djevojke koje ne smiju da poćnu da žive svoj san. Ona je napustila ugodno i dobro plaćeno uredničko mjesto i otisnula se u poduzetničke vode. Pri tom joj je poduzetnička ideja bila pionirska, jer nešto slično nije postojalo ni u BiH niti šire. Krenuti prva i još iz male Bosne i Hercegovine, o kojoj se samo pričalo kao o zemlji u kojoj je bio rat, bilo je mnogo više od poduzetničke hrabrosti. Ali Anila je znala šta i kako želi i danas uz SFF je pozicionirala vrlo visoko Bosnu i Hrcegovinu u filmskom svijetu.

Larisa Pejić, direktorka vrtića Maslačak iz Banjaluke, žena koja svojim djelovanjem pomjera granice u odgoju djece i radu sa njima. Proaktivna, snažna, odgovorna, posvećena poslu. O njenom radu je nemoguće napisati u nekoliko riječi, čemu svjedoče mnoge nagrade i priznanja prodškolske ustanove koju vodi, kao i njene lične. Prilikom odabira vrtića, odluku da povjerim na čuvanje svoju djecu, donijela sam isključivo na osnovu nje, njenog stava i načina rada. Mogu je uporediti sa Marijom Montessori, te da će se i njen program rada sa djecom koristiti kao vodilja pravilnog odgoja djece u BiH, a i šire. Larisa Pejić je kao "školarac sa fakulteta", paralelno pohađala studijske programe Psihologija i Istorija umjetnosti na Carleton University, Ottawa 2007. godine, nakon kojeg upisuje Montessori specijalizaciju za vaspitača predškolske djece, North American Montessori Center, Vancouver, 2008. U Kanadi, kao asistentica ambasadora Bosne i Hercegovine, shvata da je podučavajući djecu više naučila od njih, nego od odraslih osoba. Njeni najbolji predškolski prijatelji imaju 1, 2, 3, 4, 5 i 6 godina. Upravo sa njima, u slobodno vrijeme spašava živote delfina u Japanu i planetu Zemlju recikliranjem. Pored prirode, muzike, umjetnosti i putovanja, najviše voli da sa predškolskim baštovanima sadi grašak i jagode u njihovoj maloj Maslačak bašti, njegujući ujedno Ekologiju duše. Najvećim Maslačak uspjesima smatra osvajanje 7 olimpijskih medalja na Prvoj olimpijadi za djecu Banjaluka 2014., izdavanje i promociju knjige ”Da Vam Maslačak kaže” i osvajanje 4 šumske medalje u disciplinama Šumske pitalice, Šumski poligon, Bakin sepet i Povlačenje užeta na Šumarijadi, Gozna 2014. Na vrijeme, u djetinjstvu, shvatila je da ne možemo, ipak, dobiti sve što želimo i da to, ustvari, nije uopšte loše, jer tako vježbamo svoje strpljenje i upornost.

Kreatorka i poduzetnica Priča o gospođi Zdenki Udovičić je priča o uspjehu i vjeri. Ona je više od dvadeset godina ograničavala svoju kreativnost na povremenu izradu nakita i ukrasnih predmeta te maštala o pokretanju vlastite marke. Zapitavši se šta je to potrebno na tržištu, šta bi to zanimalo kupce, a ujedno sačuvalo tradiciju i naslijeđe, gospođa Zdenka je počela sa kreiranjem i proizvodnjom kožnih klompi za žene. Slušajući svoje kupce nastao je i novi proizvod – kožne torbe koje se prave po želji buduće vlasnice, tako da svaka ima notu individualnog. Zdenka Udovičić uvijek ističe ženama sa kojima sarađuje u kreiranju i širenju brenda “Helenas“ kako je ponosna na svoj zavičaj (grad Ljubuški). Brend “Helenas“ odlukuje kvalitet te je prepoznatljiv bosanskohercegovački proizvod. Gospođa Zdenka i njen tim će zasigurno postići još mnogo toga, a primjer je kako se iz hobija može razviti unosan i izvrstan posao.

Ekonomistica i poduzetnica Zrinka Kraljević je diplomirana ekonomistica. Rođena je i živi u Ljubuškom. Nakon završenog studija ekonomije u Splitu, vraća se u svoj rodni grad i zapošljava se u struci. Želeći pokazati svoje znanje i ljubav prema poduzetništvu, otvara kafić u Ljubuškom. Ideja i kreativnost je “nose” dalje, te kafiću daje ime Indy’s, dok se kafić odvaja i “izlazi iz uobičajenih okvira” svojim modernim dizajnom u ovom hercegovačkom gradiću. Inspiraciju koju nalazi u rodnom gradu pokazuje i kroz rad u zajednici, organizira brojna zbivanja sa posebnim osvrtom na mlade generacije. Zrinka Kraljević napredujući u svojoj karijeri postaje, i sad već ostaje dulji niz godina, šefica poslovnice Raiffeisen bank d.d. Ljubuški. U svom radu u banci ostvaruje izvanredne rezultate, ali kafić je njezina ljubav kojom dokazuje kako se može biti uspješan u poslu, jer bitna je stručnost i ljubav koja se daje kroz posao. Kafić kao hobi odavno je postao posao, ne običan već unosan – te je Zrinka inspiracija za mnoge žene koje uz svoje redovne zadatke žele ispuniti i san o poslovima koji možda na početku jesu hobi, ali uz davanja sebe i ljubav prema stvaranju – postaju mogući.

Bosiljka Dejanovići pored nelojalne konkurencije i jeftine uvozne robe uspjeva da nametne SanuLineu kao jedan od vodećih brendova ženske konfekcije. Usklađujući svoje iskustvo sa novim idejama i poletom mladjeg menadžmenta proširila je tržište Sane ne samo u Bosni I Hercegovini već i u zemljma regiona. Pored vođenja firme Bosiljka ima ii zapažen društveni angažman... Predsjednica je Savjeta za žensko preduzetništva Komori Banja Luke. Njen odnos prema uposlenicima je odnos društveno odgovorne menadžerice. U Sani se obilježavaju svi praznici i koristi svaka prilika za zajedničko druženje i međusobno zbližavanje radnih kolega, a sve sa potrebom stvaranja osjećaja pripadnosti i cijenjenja prijesvega čovjeka. Tu su već tradicionalne proslave 8. Marta i učešće u Kestenijadi, Festival hrane i muzike u Kostajnici. Kako reče jedna uposlenica radi se, solidna je plata, a direktorica se trudi da svi firmu osjećaju kao drugi dom. Specifičnost modne kuće Sana je i činjenica da su pored Bosiljke i u rukovodstvu firme svež ene, i kroz godine poslovanja, ovaj se menadžment pokazao više nego uspješan. I ne zaboravite da sve rijeke teku od izvora ka ušću, samo Sana teče prema vama.

Izvršna direktorica Vinarije Anđelić Mika Zubčević Anđelić je 15 godina izvršni direktor Vinarije Anđelić. Porodicna vinarija u kojoj trenutno radi peta generacija, sa tradicijom dugom preko stotinu godina. Prva zena sommelier u BiH, prva zena iz BiH sa završenim obukama u najstarijoj vinskoj akademiji iz Londona WSET. Jedan od osnivačica Turistickog klastera Hercegovine i Udruženja sommelier-a u BiH. Od nedavno izglasana za predsjednicu Savjeta za žensko preduzetništvo u Područnoj Privrednoj komori Trebinje. Samohrana majka četvoro dijece. Vranac Selekcija 2011 je uz Žilavku i Mičevac dobio nagradu (bronzu) na Decanteru

Poduzetnica Amra je žena koja nosi izvrsnost u svemu što radi. Energija kojom zrači je snažna i pozitivna. U nesigurne vode poduzetništva se upustila napuštajući posao u američkoj kompaniji. Imam osjećaj da za nju prepreke ne postoje, ili kako ona sama kaže: ‘’to su samo izazovi.’’. Od veoma skromnog početničkog kapitala , i iz jedne sobe u kući koju je koristila za rad, te uz malo dijete, ono što je pokrenula danas s pravom možemo nazvati brendom. Vjerujem da su mnogi od vas čuli za Bambu, šareno dječije carstvo odjeće. Njihovi proizvodi su vrhunski, te su stoga svoje mjesto našli i u prijestolnici mode Milanu, gdje Bamba izvozi svoje proizvode. Osim što je izvrstan pokretač u vlastitom životu, Amra je osoba koja će vas uvijek podržati, ona je ta koja će pružiti ruku i vas same pokrenuti na akciju. Uvijek je podrška prijateljicama ili čak prijateljicama prijateljica koje se odvaže na koračanje biznis stazama. Nesebično dijeli savjete i pomaže u dilemama. Jednostavno, Amra je podrška i inspiracija

Direktorica “Bizbook-a” Uspješnu karijeru u korporativnom sektoru koja joj je pružala finansijsku sigurnost u doba nezaposlenosti i nestabilnog tržišta, sa svoje 32 godine je odlučila zamijeniti ulogom osnivačice prvog digitalnog servisa za privatni sektor u Bosni i Hercegovini. Pokrenuti online B2B poslovnu mrežu koja uvezuje privatnike iz svih krajeva naše zemlje i uspjeti u nakani na izuzetno tradicionalnom tržištu iziskuje veliku hrabrost, ali i još veću želju za edukacijom društva, što podrazumijeva dug period neprestanog rada i testiranja naspram kojeg bi se mnogi skromno vratili nekoj sigurnijoj finansijskoj priči. Za malo više od dvije godine, Bizbook ponosno broji 600 kompanija, njen tim su do sada dodatno pospješile 4 mlade žene, a zajedno su dobile priznanje za najbolji BH startup za 2018. godinu; po prvi puta u našoj državi su digitalizovali 2 sajma u Gračanici i Travniku, predstavile su naše tržište na različitim međunarodnim događajima, te su u fazi pregovaranja prvih investicionih ponuda koje su stigle iz inostranstva. Erna je snaga izvrsnosti zato što svojim primjerom inspiriše buduće poduzetnice da preduzmu prve korake, poslovne ljude na proaktivnost u svakodnevnom djelovanju, privatni sektor na prijeko potrebnu digitalizaciju trenutnih procesa, svoje zaposlenice na inovativan timski rad u startup postavci. Zato što istinski vjeruje u razmjenu znanja redovno je uključena u mentorske programe, pisanje blogova, angažman na konferencijam. Nikada ne izostavlja javno uvažavanje individualca/ke, organizacije ili događaja koji joj je pomogao u razvoju Bizbook-a i nesebično dijeli svaki korak svog iskustva sa svojom okolinom. Bliski ljudi bi rekli da je njena najdraža nagrada to što njeni kćerka, sin i suprug svakodnevno vide i podržavaju primjer poslovne žene koja postiže uspjeh na startup sceni Bosne i Hercegovine.

Fadila Milavica je žena pionir u privatnom sektoru bh. zdravstva. Osnivačica i vlasnica je privatne poliklinike FM. Polikliniku za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju je osnovala 2004 godine. Njena ideja je bila modernizovati i unaprijediti ovu oblast zdravstva u čemu uspijeva već 15 godina. No njena uspješnost nije samo u dobro organizovanoj i modernoj poliklinici koja je pomogla hiljadama građana BiH, već i u tome da je uvijek insistirala na društveno odgovornom poslovanju. Posebno je to da uposlenike poliklinike tretira kao članove porodice pa odatle dolazei rezultati koje ovaj tim vrhunskih stručnjaka postiže s njom na čelu. No Fadila se nije zadovoljila samo svojim uspjehom - svojim volonterskim radom pomaže uspjeh drugih žena koje se odluče krenuti poduzetničkim stopama. Posebno se trudi pomoći mladima i insistira na njihovim pravima kroz svoj angažman u Udruženju poslovnih žena u BiH. Dama koja svojim prisustvom i djelovanjem u sektorima poduzetništva i zdravstva daje nadu za bolju budućnost naše zemlje ali i ravnopravnijem društvu jednakih šansi. Zato ali i zbog još mnogo toga Fadila Milavica je paradigma za epitete snažna i izvrsna!

Lidiju Jelčić nominiram jer je žena, majka, kraljica. Još dok je bila djevojka, studentica sociologije, koju sam prije jedno petnaestak godina srela u studentskom domu sa ogromnim oduševljenjem pričala mi je kako je počela praviti nakit i kako uživa u tome. Sjaj i zanos koji su šarene perlice izazvale u toj ženi je značio samo jedno. Ona je našla svoju strast. Majka je predivne djevojčice Lote, djevojčice koja je slika i prilika svoje majke, djevojčice po kojoj su Lidija i njen suprug dali ime svom obrtu: LOTA ART . Šarene perle Lidijinog nakita danas nose mnoge žene po cijeloj zemaljskoj kugli. I da, Lidija je i kraljica. Zašto? Uhvatila ju je zloćudna bolest a ona joj se svakodnevno odupire. I na pitanje: kako si?, ona uvijek odgovori da je super. Lidija Jelčić, žena, majka, kraljica je snaga izvrsnosti!

Belmu Čorbu zasigurno veliki broj ljudi prepoznaje kao uspješnu fotografkinju i dizajnericu iza koja stoji višegodišnji vrijedan rad i koja se ističe svojim senzibilitetom i stilom. Ali ono što je potrebno naglasiti jeste da je ona žena sa vrlo izraženim poduzetničkim duhom, uvijek puna novih ideja i projekata, te da svakodnevno pridonosi svojoj zajednici na mnoge načine. Ono što ona nikada ne otkriva, a vrijedno bi bilo da drugi znaju i ugledaju se na nju – Belma je uvijek oslonac poduzetnicama s kojima sarađuje, ohrabruje ih, potpomaže i inspiriše. Pored toga, ona je majka troje divne djece, ljubiteljica prirode i nositeljica vedrine.

Marija je predivan primjer kako jedna jako mlada osoba koja je ostala bez oca sa samo 17 godina, a koji joj je ujedno bio i oslonac u životu, uzima posao u svoje ruke i pretvara ga u bajku; unaprjeđuje motel i restoran Hajdučke vrleti i stvara prepoznatljiv brend u Bosni i Hercegovini. Tako entuzijastičnu, radišnu i veselu osobu, uvijek svima dostupnu - rijetko viđamo na našim prostorima. Ugostiteljski objekt Hajdučke vrleti, kao i samo Blidinje je preporodila! Definitivno zaslužuje nagradu, znam da je dosada nominirana mnogo puta i osvojila razne nagrade također, ali svaka nova nagrada donosi novi vjetar u leđa i vodi u nove pobjede!

Dr. Zorica Mećava je za mene oličenje jake žene koja je uspjela da iznese na svojim leđima stomatološku ordinaciju dr. Mećava u Banja Luci oko dvadesetak godina, istovremeno podižući djevojčice i to trojke, sad već studentice. Uz naporan svakodnevni rad u ordinaciji, gotovo bez odmora, završila je i specijalizaciju i privela kraju magisterij. Uz sve to je bila žena koja nesebično dijeli svoje znanje kako sa mnom, tako i sa drugim kolegama .Članica je UO Udruženja privatnih doktora stomatologije, učestvovala je u organizaciji stručnih stomatoloških simpozijuma. Šest godina je bila glavni i odgovorni urednik stručnog stomatološkog časopisa “Dentalart” i koji je pripadao asocijaciji evropskih izdavača sa sjedištem u Njemačkoj – ''TW media the dental publishers'', a u recenziji časopisa su bili renomirani profesori sa beogradskog, sarajevskog i banjalučkog stomatološkog fakulteta i kao časopis smo organizovali i stručne edukacije i kurseve. Privatno je, pored profesije, u organizaciji festivala “Kastrum” modelovala i šila haljine po uzoru na one koje su se nosile u srednjem vijeku i organizovala modnu reviju srednjovjekovnih haljina sa 25 djevojaka volontera. Uvijek je bila za proaktivne, vrijedne žene i davala im vjetar u leđa, pa tako i meni, koja sam krenula njenim stopama otvorivši ordinaciju prije 5 godina i istovremeno sa poslom, a na njen nagovor, privodim kraju specijalizaciju.

Dijana je samostalna poduzetnica koja je odlučila život u Sarajevu zamijeniti životom u maloj sredini ali ne odreći se svojih velikih snova. Organizatorica je mnogih humanitarnih manifestacija sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava za oboljelu djecu. Na vlastitu inicijativu je odjel pedijatrije u Domu zdravlja Žepče obogatila interaktivnom pločom za igru mališana koji čekaju na pregled. Aktivno sudjeluje u društvenom životu lokalne zajednice, a pomaže i rad mnogobrojnih sportskih, kulturnih i drugih udruženja na području općine Žepče. Vlasnica je agencije za marketing i autorica inovativne mobilne aplikacije "2.Mama" koja olakšava skrb nad bolesnom djecom. Sama aplikacija je nastala iz njene vlastite potrebe da olakša sebi svakodnevni život sa svojih troje djece. Aplikacija je prepoznata kao odlična inovacija i već je dobila mnoga priznanja za nju.U periodu kada svi odlaze iz manjih sredina ona je tu da iz male lokalne zajednice šalje velike poruke da se može svojim radom živjeti, raditi i uspjeti u BiH ali najvažnije od svega: da se uvijek može naći vremena za pomoć potrebnima, posebno djeci.

Aleksandra Delić iz Trebinja je vlasnica hercegovačke radionice koja se bavi proizvodnjom prirodne kozmetike. Tokom posljednjih 6 godina rada uspostavila je jedinstvene i inovativne proizvode po originalnoj recepturi. Danas broji preko 40 različitih proizvoda. Njena proizvodnja koristi metode nastanka sredstava za njegu, stare 1000 godina, bez poznatih nus- pojava a opet na nov način zbog originalne recepture. Aleksandrin motiv za rad je, pored ljubavi za ovaj posao, želja da podijeli sa drugim ljudima svoje saznanje da je prilikom njege kože najvažnije zdravlje. Ta ideja se širi i na mnogim sajmovima na kojima je bila, a za svoje učešće dobila je mnoge plakete i zahvalnice. Aleksandra je dobitnik zlatne medalje za kvalitet svojih proizvoda: 2017. godine (krema od smilja), 2018. godine (pasta za zube, antirid od smilja i serum od smilja) i 2019. godine (zlatna medalja za kvalitet proizvoda od ljekovitog bilja). Udata je i ima četvero djece.

Emina Talić-Hakanović, magistrica integrativne metodike, direktorica vrtića „Abakus“ Zenica je izuzetna, uporna, odgovorna i dosljedna žena i lider, koja inspiriše ljude oko sebe da proaktivno djeluju, poštenim radom mijenjaju svijet na bolje i vjeruju u vlastite snage. Sigurno je kao mlada žena prošla trnovit put da ostvari svoj san, ali nikada nije odustala. Stvorila je malo carstvo za našu djecu u kojem potiče njihove potencijale i uči ih pravim zivotnim vrijednostima: poštenju, prijateljstvu, dijeljenju, čestitosti, radu itd. Majka sam dječaka koji mi je sve na svijetu. Polazak u vrtić u 13. mjesecu života, bio je veliki izazov za nas, kako za mog sina, tako i za mene. Patili smo oboje, jer smo mnogo vezani, ali smo sve lakše prebrodili uz stručnu podršku kolektiva vrtića „Abakus“. Kao majka sam sretna što znam da je moje dijete tu sigurno i sretno. Zahvaljujuci direktorici koja unatoč brojnim iskušenjima nikada nije odustala od svojih snova da naša mala bića izrastu u dobre i čestite ljude, a ima li išta vrijednije od toga? Njoj je to važno, jer je i ona to, jer je sve u životu postigla zahvaljujući svom radu i trudu. Ona je svijetla tačka ove naše teške svakodnevnice. Ona je primjer da se, ipak, isplati biti častan, marljiv, pošten i uporan i to treba nagraditi. Zato i zaslužuje nagradu „Snaga izvrsnosti“. Nakon 37 odbijenica za posao, odvažila se da uplovi u svijet preduzetništva i kreira sebi radno mjesto. Prije više od jedne decenije, 2008.godine, osnovala je jedinstvenu ustanovu za boravak djece školskog uzrasta u BiH koja je radila po sistemu Afterschool Daycare Centara uspješnih zemalja svijeta i pružala podršku zaposlenim roditeljima u zbrinjavanju školske djece. Ovaj preduzetnički poduhvat nagrađen je prvom nagradom na „Takmičenju za najbolje poslovne planove“ 2007.godine Business Startup Centra Zenica. Osluškujući potrebe i zahtjeve roditelja, 2015.godine osnovala je i vrtić, a od 2017.godine u vrtiću se organizuje i jaslički program. Sa 120 djece uzrasta od 10 mjeseci do 12 godina radi preko 20 radnika i saradnika kojima je osnivanje ove ustanove omogućilo ostvarenje osnovnog ljudskog prava, prava na rad. U ovim teškim vremenima kreirati radna mjesta u sektoru obrazovanja je veliki uspjeh uz činjenicu da „Abakus“ u potpunosti samostalno finansira svoj rad. Kontinuirano radi na jačanju timskog rada i razvijanju osjećaja pripadnosti kroz demokratski pristup rukovođenju i organiziranje već tradiocionalnih druženja kolektiva. Izvrsna je u motivaciji zaposlenih da prepoznaju svoje vlastite snage i nesebično dijeli svoje široko znanje sa njima podržavajući njihov lični i profesionalni razvoj. Bavi se naučno-istraživačkim radom, piše naučne i stručne radove prezentujući inovacije iz prakse, koje objavljuje na konferencijama i u časopisima. Članica je likovnog kruga BZK „Preporod“ Zenica, Predsjednica Skupštine Udruženja Privatnih predškolskih ustanova ZE-DO kantona i Predsjednica novoosnovanog Centra za edukaciju, afirmaciju i informisanje „Abakus plus“. U okviru svog radnog mjesta inicira i realizira različite humanitarne akcije pomoći socijalno ugroženim kategorijama društva, organizuje besplatne edukacije za roditelje iz oblasti pripreme za uspješnu trudnoću, porod i dojenje. S ciljem daljeg stručnog obrazovanja završila je postdiplomski studij i stekla zvanje Magistrice integrativne metodike, jer posao koji radi sa mnogo ljubavi i truda zahijeva stalno učenje, stručno usavršavanje i dodatno obrazovanje, bez kojeg ne bi mogla usavršavati programe rada i svake godine uvoditi nove inovacije. Zbog stalnog proaktivnog djelovanja i unapređenja rada vrtića, „Abakus“ je osvojio mnoge nagrade na takmičenjima od kojih su najznačajnije nagrade, ukupno njih šest, za učešće u Smotri dramskog stvaralaštva Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Vjeruje da svako dijete ima svoje neprocjenjivo vrijedne potencijale koje treba potaknuti odgovarajućim ohrabrujućim metodama, pa je slogan ustanove kojom rukovodi „Abakus – Mjesto gdje djeca sretno rastu!“

Nada je poduzetnica, poslovna žena koja ljubav i znanje prenosi na one koji isto nisu dobili u školama. Vlasnica je '' Akademije Brezar'', koja već godinama izvodi nove generacije završnih ,mladih i starijih frizera i kozmetičara. Žena koja se nesebično daje i pomaže da oni koji joj dođu pronađu svoj put i istraju u onome što su postavili za cilj. Nada je žena koja je omogućila mladim ljudima, finansirajući njihovo školovanje na ''Akademiji'', da ostvare svoj san i rade posao koji vole. Učesnica je mnogobrojnih simpozija, kongresa i seminara. Radi se o ženi koja je do sada preko 700 učenika edukovala, pružila im ljubav, podršku, znanje. Zaista treba dosta energije i ljubavi za tako puno mladih. Ponosna je na njih jer su mnogi od njih uz stečeno znanje sa ''Akademije Brezar'' obezbjedili posao, egzinstenciju i nisu zaboravili gdje je sve počelo. Njena parola je: "Mladost je naša budućnost, budimo uz nju". Zato od srca nominujem ovu ženu, sa nadom da ćete prepoznati bar djelić onoga što sam ja vidjela.

Vera Bujak je vlasnica modne kuće „Drawer“ iz Kiseljaka. Uprkos poplavi uvoznog tekstila Vera 22 godine uspješno vodi proizvodnju ženske konfekcije. U okviru modne kuće „Drawer“ posluju dva poznata butika u Kiseljaku i Sarajevu. Mnoge dame ime ove žene i njene modne kuće asocira na lijepu svečanu haljinu u kojoj su blistale na svadbama i drugim lijepim događajima. Puna je topline i njene lijepe ljudske riječi ostaju u srcu svojih kupaca, koji joj se godinama vraćaju. I sada joj je najjača reklama „od usta do usta“. Uz uspješan poduzetnički rad Vera je istovremeno vrijedna domaćica, dobra majka, supruga a posebno baka. Obitelj joj je bila i ostala glavna podrška u njenom poduzetničkom radu. Posebnu zahvalnost za uspješan dugogodišnji poduzetnički rad duguje svojim uposlenicima, sadašnjim i bivšim. Sa sloganom „ MI PRATIMO MODU VI PRATITE NAS“, Vera sa svojim Drawer-om ide dalje i zato je izvrsna.

Amela Hujdur Bubalo je mlada poduzetnica iz Konjica. Zajedno sa svojim mužem vlasnica je najuspješnije Turističke agencije Visit Konjic. Amela je jako društveno angažovana, prvo kroz pozorište kao glumica, a kasnije i kao režiserka. Ostavila je neizbrisiv trag u Amaterskom pozorištu u Konjicu. Amela je osnivačica Udruženja Natura As koje se bavilo očuvanjem nacionalnih spomenika, te ekologijom i humanitarnim aktivnostima. Amela je kroz rad u Naturi AS obezbjeđvala stipendije za učenike koje sistem nije svrstao u kategoriju koju treba podržati. Njena veličina kao humanistkinje prepoznala se i u vremenu poplava u Maglaju. Kamioni pomoći upućeni su u ugrožena područja, a prikupljeni su u rekordnom roku. Ona je najuspješnija poslovna žena u Konjicu koja je krenula u biznis bez materijalnog kapitala, a sa ogromnim kapitalom u idejama i beskamatnim kreditom u hrabrosti. Danas je to prepoznatljivi BH turistički brend koji i dalje raste i razvija se. Prva je žena u BiH koja je radila na promociji autohtonih bosanskih sela u kojima više niko ne živi. Oživjela je i učinila turističkom atrakcijom selo Lukomir. Grad Konjic ima priliku ugostiti turiste iz cijeloga svijeta zahvaljujući Amelinom angažmanu. Amela je ima jako razvijen avanturistički duh, pa bih je nominovala kao super mamu koja u vansezoni , dok turizam u Konjicu spava, putuje svijetom po egzotičnim predjelima sa svojim sinčićem. Maleni Faris je još kao beba putovao avaturističke višemjesečne rute sa svojim roditeljima. Amela je najbolja ambasadorica svog grada. Veoma riječita i komunikativna često je gošća na tv stanicama. Nedavno je učestvovala sa svojim uposlenicima u tv kulinarskom showu, a osvojenu nagradu u visini od 1000 KM poklonila je djeci iz sela Vrdolje koji žive u teškim uslovima. Amela svaki mjesec daje doprinose za stipendiranje djece iz ruralnih područja koja daleko vozare do škole. U vremenu jakih i uspješnih žena, Amela se izdvojila kao istinska inspiracija mnogim ženama. Moja nominacija je iz srca i s velikom ljubavlju sam napisala svako slovo. Mlada, obrazovana, uspješna, poduzetna, humana i avanturistična.... jednostavno inspirativna!

Zerina Gegić je vlasnica i dizajnerica brenda "Zizza" iz Tuzle. U svijet mode, dizajniranja cipela i torbi odlučno je krenula 2015. godine. Ljubav prema modi nosi još iz djetinjstva, koja je godinama rasla i još kao studentica Ekonomskog fakulteta se odlučila pokrenuti vlastiti biznis. Brend "Zizza" u moru industrijske obuće, nudi ženama cipele sa visokom petom, ali postoji izbor i za one koje vole da su "pri zemlji".Prva je i jedina koja nudi ručno rađenu modnu obuću, koja je stilom prilagođena za sve potrebe savremene moderne žene. Zerina Gegić može biti inspiracija svim djevojkama i ženama, da od svojih snova i ljubavi ne treba odustajati.

Amna Dervišagić je profesorica fizike u Općoj gimnaziji Bosanska Krupa. Sa svojim učenicima radi na istraživanju utjecaja kosmičkog zračenja i stratosferskog okruženja na kontaktne leće, te je njen eksperiment odobren da leti u Svemir raketom NASA Wallops Flight Facility centra na otoku Wallops, Virginia krajem juna 2019., te na balonu u velike stratosferske visine NASA-inim Columbia Scientific Balloon Object u Fort Sumneru, Novi Meksiko krajem ljeta 2019. Amna Dervišagić je također proglašena šampionom inkluzije u BiH u okviru kampanje "Sretno djetinjstvo" koje sprovodi UNICEF BiH i Evropska unija u BiH. Također je dva puta nominirana za Najinovativnijeg nastavnika u Bosni i Hercegovini od Centra obrazovnih inicijativa "Step by Step". Microsoft u BiH ju je odabrao za tim koji će provoditi webinare za učenike u programu Live Meeting. Certificirana je za: Brainstorm metodu kreativnog mišljenja, Tylerov model curriculuma, pozitivnoj disciplini, Daleov stožac iskustva, rad sa djecom sa PTSP, Ellisov ABC model, Žirafina učionica – “Youth Health Education”, za prevenciju poremećaja prehrane, ovisnosti o alkoholu, nikotinu i drugim narkoticima. Certificirani polaznik “Kompetencije nastavnika u inkluzivnom pristupu”. Kreirala je i instrument za mjerenje stresa u učenju fizike (SKDS-F). Na takmičenju u pisanju bloga na temu stres, njen blog “Back to School” proglašen je jednim od najboljih na Stressless. Participirala je u antistigma kampanji. Pored svega navedenog, bila je mentor učeniku Arminu Mariću koji je proglašen jednim od najboljih Eko ambasadora svijeta u pokretu Tunza Eco Generation, a također je nominovan za Dječiju mirovnu nagradu od strane Mreže za izgradnju mira. Imenovana za Nacionalnog koordinatora World Space Week-a za BiH, te je uvrštena u European Space Talks Speaker-a, te je aktivistica Mreže za izgradnju mira, za koju pišem članke. Ovo je samo mali dio njene posvećenosti djeci i njihovom obrazovanju. Amna je zaista izvrsna profesorica i svakako zaslužuje ovu nagradu, jer je promijenila nabolje obrazovanje djece u BiH i to i dalje radi.

Magistrica odgojnih nauka Dženita Demir je učiteljica u OŠ “Behaudin Selmanović“ u Sarajevu koja posvećenim angažmanom i nesebičnim dijeljenjem znanja mijenja svijet svojih učenika. Otvara im nove svjetove, uči ih kako kritički misliti i poimati sve oko sebe, daje priliku da cijeli svijet bude njihova učionica. Dženita ih uči da međusobno sarađuju, ali i da kontaktiraju, komuniciraju i razmjenjuju mišljenja s učenicima iz drugih škola u gradu, i širom BiH, ali i putem Skypea s učenicima iz drugih država. Inovativnim i prirodnim pristupom ih uči da pobijede tremu i da otkriju vlastite kreativne snage u bilo kom dijelu nastavnog procesa. Već 8 godina je neprikosnoven pionir u inovativnom korištenju tehnologije u nastavi: ova 43-godišnja Sarajka je ujedno i Microsoft Trainer i Microsoft Expert Educator te je tri puta predstavljala BiH na Microsoftovim evropskim i svjetskim forumima i to u Lisabonu, Barceloni i Budimpešti. Upravo je jedna Dženitina devetogodišnja učenica otvorila Microsoft Network konferenciju pred oko 900 učenika. Redovno izlaže na konferencijama i seminarima širom BiH, ali i van granica naše zemlje, dijeleći svoja iskustva s ostalima. Iza nje su brojne održane radionice za obuku učitelja i nastavnika za korištenje različitih informatičko-tehnoloških, ali i drugih rješenja u nastavi. Doprinos zajednici dala je kao dio tima Izdavačke kuće “Bosanska knjiga”, u izradi digitalnih udžbenika, ali i kao član Upravnog odbora Udruženja učitelja Kantona Sarajevo. Sarađuje s raznim organizacijama (COI Step by Step, Duga, OSCE, UNICEF...). Također, učestovala je u Fellowship programu Britanske ambasade u BiH, te na edukaciji provela dvije sedmice u Londonu prošle godine. Svoje vrijeme uvijek je spremna pokloniti učenicima i mimo nastave, te se s njima druži na izletima, obilazeći grad, muzeje, kina, pozorišta... Rođena je 12. 5. 1976. u Sarajevu, gdje i živi.

Anisa Šišić-Topalović svoju inspiraciju je pronašla u malom mirisnom smotuljku – i tako je nastala “Paperla“. Upravo je čaroliju dječijeg odrastanja Anisa pretvorila u knjigu uspomena. Anisa je požrtvovana mlada majka, dva prekrasna dječaka. Uz svoju ljubav prema porodici, njeguje i ljubav prema nauci pa je magistra ekonomije i asistentica na Ekonomskom fakultetu. Trenutno je na doktorskom studiju na Univerzitetu u Sarajevu. U životu je perfekcionista i predana svemu što radi. Trud, rad i inspiracija koju Anisa ima u sebi zaslužuje da je javnost upozna, i da tako postane primjer mnogim mladim ženama i majkama. Njen uspjeh svima daje nadu da možemo i mi uspjeti i raditi na sebi.

Travničanka mr. sci. Adela Dobrić dizajnirala je zvanično prvu bosanskohercegovačku lutku Adellinu čiji podaci su pohranjeni u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH pod brojevima BAD16673 i BAZ1619518. Radeći sa djecom, kojoj su danas glavna okupacija igrice na računaru i zabave koje ne pružaju dugotrajno zadovoljstvo niti funkcionalno znanje, vještine i navike, uvidjela je da zapravo nedostaju poticaji koji omogućuju razvoj posebnih osobina djece. Odlučila je da koristeći svoje znanje i iskustvo, pa i hrabrost, to promijeni te je dizajnirala lutku Adellinu, visoku 100 cm, tešku 700 g i načinjenu od 50 dijelova. Igrajući se dijete postaje pažljivo, brižno, ima društvo i nije usamljeno, razgovara o stvarima o kojima inače šuti. Adellinina veličina poptuno odgovara djetetu koje ima tri ili četiri godine. Danas je ova lutka dostupna djeci širom svijeta. I nije sama, njen drug se zove Adellino. Adela Dobrić radi u JU “Obdanište Travnik“ u Travniku i kao ekspertica (vanjska saradnica) za predškolski odgoj u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK/KSB. Radi na profesionalnom razvoju odgajateljica i nastavnica na seminarima, treninzima, forumima i konferencijama. Održava kreativne radionice za djecu i odrasle u organizaciji Udruženja “Kreativni svijet“ čija je predsjednica. Registrirana je u Registru naučnih radnika/ustanova Federacje BiH. Nominirana je dva puta za najinovativniju odgajateljicu u 2016. i 2018. godini u organizaciji COI Step by Step. Jedna je od osam ambasadora/ica eTwinning BiH, najveće zajednice škola u Evropi. Nagrađivana je Evropskom i Državnom oznakom kvaliteta rada za više projekata od najveće zajednice škola u Evropi – eTwinning. Udata je i ima jednog sina.

Asistentica na Poljoprivrednom fakultetu Emina Sijahović je prošla trnovit put do uspjeha. Godinama je bila i aktivna volonterka Fondacije Hastor, za koju kaže da joj je uvijek bila podrška i motivacija. Diplomirala je na odsjeku Voćarstvo i vinogradarstvo, a magistrirala na odsjeku Floristika i pejsažno oblikovanje na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnica je Zlatne značke UNSA, kao najbolja studentica drugog ciklusa studija. Njen magistarski rad dobio je nagradu Fondacije CINSA iz Italije. Nakon završetka fakulteta radila je kao kontrolorka kvaliteta pića u kompaniji Coca – Cola HBC d.o.o., potom kao agronomka u kompaniji ITC d.o.o. te četiri godine kao šefica Odsjeka za hortikulturu u kompaniji Gulf Real Estate. Trenutno je asistentica na spomenutom fakultetu gdje i priprema doktorsku disertaciju. Realizirala je brojne projekte iz oblasti poljoprivrede i poduzetništva, te je autorica naučnih radova iz oblasti zaštite zemljišta, alelopatije i ishrane biljaka. Konstantno je ulagala u svoje znanje i obrazovanje, te pojeduje veliki broj certifikata i uvjerenja o završenim treninzima i seminarima. Učestvovala u realizaciji projekta “Razvoj turizma Bosne i Hercegovine kroz žensko poduzetništvo“, u saradnji sa slovenskom organizacijom PINA. Bila je predsjednica Tima za poljoprivredu u projektu “Srcem za BiH“, koji je uspješno revitalizirao preko 100 hektara poljoprivrednog zemljišta nakon poplava u maju 2014. godine. Učestvovala je u četverogodišnjem projektu “Vrtovi Stoca – vrt Evrope“, u organizaciji Centra Andre Malraux Sarajevo i jedne od najvećih škola pejsaža iz Francuske – Coloco. Supruga je i majka dvogodišnjeg djeteta. Hobi joj je projektiranje i održavanje vrtova i veliki je borac za zaštitu životne sredine. Zaljubljenica je u biljke i prirodu. Emina je inspiracija mnogim osobama koje je poznaju, poznata je po požrtvovanosti, pruža neizmjernu i bezuvjetnu podršku i pomoć. Vodeći se parolom da se "Dobro dobrim vraća" pomaže drugima u potrazi svoje ličnosti kako bi stekli obrazovanje i osigurali sebi egzistenciju. Emina je radoholičarka, organizirana, motivirana za bolje sutra. Prenosi pozitivnu energiju na sve oko sebe, nadahnjuje druge da mogu mnogo više. Optimistična, otvorena za nešto drugačije, hrabro korača kroz život. Sa dozom svoje "pozitivne ludosti" otvorila je brojna vrata, kako sebi tako i drugima, a pred njom su mnoga koja će tek otvoriti.

Mirjana Gavrić-Hopić, socijalna pedagoginja, geštalt i integrativna psihoterpautkinja za djecu i mlade, pripada prvoj generaciji dječijih i adolescentnih psihoterapeuta u BiH. Bavi se kontinuirano unapređenjem položaja i uvjeta za bolji rast i razvoj djece u BiH. Posjeduje preko petnaest godina iskustva u lokalnom i međunarodnom sektoru na programima unapređenja sistema osnovnoškolskog obrazovanja i dječije zaštite. Svojim radom i zalaganjem doprinosi razvoju društvene svijesti, posebno u oblasti prevencije i zaštite djece od nasilja. Izvrsna je osoba koja nesebično dijeli znanje i iskustvo, podržava razvoj drugih. Kao trenerica i terapeutkinja radi na osnaživanju profesionalaca u obrazovnom sektoru, psihoterapeuta kao i drugim institucijama od ključne važnosti za djecu i mlade. Ona je osoba koja se trudi da živi ono što radi, i tu je vrlo dosljedna. Njeni prijatelji, saradnici i klijenti bi za nju rekli da uz svoje znanje i profesionalnost sa sobom uvijek donosi i svoj osmijeh.

Seada Kuštrić,magistrica pedagogije uspješno obavlja poslove direktorice IV osnovne škole u Mostaru. Uvijek je otvorena za sve ideje, osobakoja cijeni rad, ljudskost i širi toleranciju i uvažavanje, koja uvijek ima lijepu i toplu riječ za svako dijete, roditelje i zaposlenike i zbog kojih svi doživljavaju školu kao svoju drugu kuću. Već dugi niz godina aktivno i predano radi na kreiranju bolje i kvalitetnije obrazovne klime, politike i prakse u BiH. Posvećena je ispunjenju misije svoje škole te vizije kvalitetnog odgoja i obrazovanja za svako dijete. Svakodnevno radi na ostvarenju životne i društvene filozofije,načina života u društvu a to je škola za život i škola po mjeri svakog djeteta. Uspješno je realizovala niz projekata iz oblasti menadžmenta,zdravih stilova života,kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja u skladu sa EU standardima,inkluzije, personalneasistencije u nastavi, socijalizacije sa pravom(prevencija maloljetničke delikvencije), demokratizacije škole i nastavnog procesa,uključivanja roditelja i lokalne zajednice u rad škole. Inicijatorica je brojnih aktivnosti u procesu međureligijske saradnje i dijaloga, humanitarnih i društveno odgovornih projekata, kulturne i obrazovne saradnje škola na lokalnom,državnom i međunarodnom nivou. Jednom rječju briše granice koje je nametnulo vrijeme u kojem živimo. U školi zajedno sa timovima stručnih,sposobnih osoba kreira poticajno-motivirajuću klimu a što rezultira brojnim priznanjima i rezultatima, pa je škola rangirana kao prva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Svojim uzorom potiče savremene prakse te djeca,roditelji i zaposlenici ne učeza život već žive u školi, prave zajedničke zdrave obroke,za vrijeme velikih odmora svi zajedno u školi plešu,sviraju, vježbaju jogu, a uče u učionicama bez zidova.Naša pokretačica,naša heroina svih pozitivnih trendova,prekrasnih ideja čini dobrobit cijelom društvu.

Ankica Baković je psiholog/psihoterapeut/neurofeedback terapeut/coach voditeljica prvog Centra za neurofeedback koji djeluje na području BosneiHercegovine (Mostara, Sarajeva i Banjaluke). Na taj način direktno pomaže djeci sa poteškoćama u funkcioniranju koji su prije za ovu terapiju morali ići van BiH. Psihologiju je diplomirala kao najbolji student generacije. Dobitnik je rektorove nagrade Filozofskog fakulteta u Zadru te stipendist Republike Hrvatske za posebno nadarene studente. Od 2003. godineje stalno uposlena u Domu zdravlja Livno te je trenutno voditeljica Centra za mentalno zdravlje. Tijekom 2004.-2005. godine je radila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu kao asistent prof.dr Šimunu-Šiti Ćoriću. 2006. godine nakon završene edukacije u Splitu dobiva Certifikat NLP praktičara koji je međunarodno priznat. Nakon toga upisuje edukaciju na William Glasser Institutu (WGI) te započinje edukaciju za psihoterapeuta. Tijekom 2013. i 2014. godine završava edukaciju iz frekvencijske metode neurofeedback treninga te dobiva naziv Certificirani neurofeedback terapeut, u SAD-u. Dodatnu specijalnost na području couchinga stiče završavajući edukaciju na Academy of Choice. U travnju 2017. godine uspješno polaže ispit na Europskom institutu za realitetnu psihoterapiju te dobiva zvanje učitelj istoimene psihoterapije . U rujnu 2017. godine je stekla diplomu psihoterapeuta sa Europskog instituta za realitetnu psihoterapiju. Od 2014. godine vodi neurofeedback terapiju i ima izvrsnih rezultata sa tisućama zadovoljnih klijenata diljem BiH.

Adla Kahrić je naučnica koja se bavi biologijom mora. Biti naučnik, a samim tim žena u današnjem društvu donosi mnogo borbe, žrtvovanja, ali i zahtijeva hrabrost odučiti se na takav put. U našoj državi, u kojoj nemamo toliki pristup moru kao druge države, baviti se ovom granom biologije se čini još težim. Međutim, bez obzira na sve prepreke koje su od početka stavljene pred nju, Adla je uspjela izgraditi zavidnu karijeru u ovom polju kako na bosansko-hercegovačkom tako i na svjetskom nivou. Pored toga što je suosnivač udruženja koje se bavi ajkulama i ražama SharkLab, učestvuje u mnogim edukacijskim programima za djecu i mlade promovišući nauku općenito te se bavi mnogim ekološkim pitanjima kao što je problem mikroplastike, koji je sada jedan od gorućih problema koji se rješavaju u svijetu. Prisustvujući brojnim konferencijama i seminarima širom svijeta, ona koristi svo raspoloživo znanje da svojim istraživanjima doprinese razvoju nauke u našoj zemlji, podigne svijest o važnim problemima mora ali i šire te motiviše mlade ljude da krenu njenim putem. Upoznajući Adlu u naučnim krugovima, svojom željom da podjeli svoja iskustva, idejama, optimizmom i energijom, ispunila me je snagom i voljom da se i sama više borim te svjesnošću da i ja mogu mnogo više od onoga što sam postigla, a sumnjam da sam jedina. Ovo su razlozi zbog kojih smatram da je Adla idealan kandidat za nagradu koju nudite.

Doktorica odgojnih nauka i metodike matematike Amina Delić-Zimić je vrlo uspješna i odgovorna učiteljica, istinski predana svome učiteljskom pozivu. Amina je osoba koja intenzivno radi na svome samoobrazovanju, kod nje je prisutna potreba i osjećaj za cjeloživotno učenje. Voditeljica je radionica za nadarene učenike i svojim svakodnevnim aktivnosti pobuđuje interes za matematičke probleme, rješavanje problemskih situacija, te angažuje učenike u inkluzivnim učionicama da razviju svoj puni potencijal. Dobitnik je mnogih priznanja za svoj rad i trud. Izuzetno uspješno sarađuje sa ostalim školama, udruženjima i organizacijama koje se bave inkluzijom. Objavljuje knjige i stručne radove o odgoju i obrazovanju učenika, posebno za učenje matematike. Posebno ostvareni profesionalni rezultati: Aktivan je učesnik na mnogim konferencijama u obrazovanju i odgoju učenika, dobitnik je priznanja „Doprinos struci“, Udruženja učitelja Kantona Sarajevo, „Šampion inkluzije“, UNICEF Bosna i Hercegovina, te redovno učestvuje u izboru Najinovativnijih nastavnika u BiH, 2017. 2018. 2019. godine u organizaciji Coi Step by Step sa projektima „Kreativnost u matematici od 1. do 5. razreda osnovne škole“ i „Primjena ICT tehnologije u nastavi matematike“, „Inkluzivni pristupi učenicima u osnovnoj školi“. Objavila je niz stručnih radova iz različitih oblasti koji služe u radu njenim kolegama i knjiga pod nazivom: „Problemska nastava matematike u nižim razredima osnovne škole“, „Priče iz inkluzivnih učionica“, „Inkluzivna nastava matematike“.

Fikreta Čobo je jedan od lidera promovisanja aktivnog učešća mladih u stvaranju otvorenog, odgovornog, demokratskog društva u Bosni i Hercegovini koje uvažava različitosti, tako da je od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini proglašena za Šampiona volonterstva, koju je lično potpisao Ataše za kulturu Ambasade SAD U BiH, J. Drew Giblin 2015. godine. Kao nosilac volonterskih aktivnosti u BiH uvrštena je u bibliografiju najistaknutijih ličnosti BiH „Ko je ko u BiH“, koju je izdala redakcija „Planjax“. Profesorica Fikreta Čobo je inače zaposlena u JU Gimnazija“Mustafa Novalić“ u Gradačcu, gdje radi kao profesor Bosanskog jezika i književnosti, a od 2015. godine vrši funkciju direktora ove škole. Prilikom preuzimanja ove funkcije, škola je značajno zaostajala na ljestvici srednjih škola u Tuzlanskom kantonu, ali je već poslije dvije godine pod rukovodstvom direktorice Fikrete uspjela da se rangira na sami vrh uspješnih srednjih škola ne samo u Kantonu, nego i u državi. 2015. godine Radio Kameleon je u saradnji sa portalom Zenski.ba, organizovao izbor najuspješnije žene u BiH za prethodnu godine, tako da je Fikreta Čobo proglašena za Super ženu 2015.god. i dobila je nagradu za lidera godine. Veliki je borac za prava radnika i od 2012.- 2015. Godine obnašala je funkciju predsjednika Sindikalne organizacije, a na koju je izabrana na prijedlog radnika škole. Obzirom da se dugo godina bavi kulturnim radom u svome gradu, 2006. godine je imenovana za potpredsjednika BZK “Preporod“ Gradačac sa mandatom od 4 godine i na toj funkciji značajno pridonijela folklornoj vrijednosti Grada Gradačca. Od neformalnog obrazovanja nosilac je brojnih certifikata na svjetskom, međunarodnom i državnom nivou. Certificirani je profesor Intrnational baccalaureate organization za podučavanje maternjeg jezika i književnosti po NPPmeđunarodnim standardima, osposobljena je za RWCT trenera za nastavu jezika i književnosti, i uspješno je savladala „Just Now“ alate za poučavanje o ljudskim pravima. Ono što je čini najviše posebnom jeste to da je supruga i majka i da uprkos tome što taj „posao“ savršeno obavlja, uspješno postiže sve iznad navedeno.

Lejla Kovačević je učiteljica koja godinama radi sa djecom. Njena kreativnost, stalne inovacije, osmišljanje same nastave i stalno angažiranje oko uvođenja novina je nešto što ovu učiteljicu posebno odlikuje i izdvaja od većine drugih. Godinama je radila u malim seoskim školama pokušavajući svojim đacima donijeti djelić onoga što nemaju priliku svaki dan vidjeti. Raznim razrednim projektima je svoje đake izvodila iz učionice, čineći nastavu zabavnom i kreativnom. Među prvima je u male seoske škole donijela čari Književnih dana, Dane otvorenih vrata, te druge projekte kojima je svojim đacima iz planinskog sela omogućila pogled u svijet. Dugi niz godina za redom je bivala dobitnikom školske plakete za nemjerljiv doprinos u obrazovanju i promoviranju svoje školice. Nominirana je za nagradu "Najinovativniji nastavnik razredne nastave BiH 2016" od strane Step by Step nevladine organizacije za jedan od takvih projekata. Ujedno je i član Step by Stepovog TIM-a 200+ odabranih nastavnika iz cijele Bosne i Hercegovine, a od nedavno se uvrstila i na listu prve grupe polaznika „Škole mišljenja“ Step by Stepa, koja je nedavno okončana, sa ciljem da proširi svoje znanje i iskoristi ga za nove generacije u cilju promjena na bolje kojem teži i kao edukator i kao čovjek. Od nedavno je i na listi "Najbolji nastavnik bivše Jugoslavije", od strane Asocijacije najboljih nastavnika bivše Jugoslavije, gdje se nalazi nešto manje 150 edukatora iz čak šest zemalja bivše Jugoslavije. Trenutno radi u OŠ "Lukavac Grad", i svoje kreativne ideje i dalje uspješno sprovodi. Prošle godine je preko 30 škola i obdaništa u Tuzlanskom kantonu dobilo u svojim dvorištima staru popularnu igru "školica", a njena ideja je bila pobjednička u konkursu Fabrike cementa Lukavac, koji su finansijski istu realizirali. Poklon đacima cijelog kantona je u današnjem vremenu tehnologija izuzetno značajan, a pogotovo što je ova učiteljica istu tražila da pokloni onima za koje se godinama zalaže-svojim đacima. Pored ovakvih konkursa koji zahtijevaju kreativnost ova učiteljica se povremeno oglašava i kolumnama na temu obrazovanja, jednakosti spolova i borbe protiv nasilja. Jedna od njenih kolumni „Pismo Djeda Mrazu- jedna seoska učiteljica“ je izazavalo posebnu pažnju, tako da su ga preuzeli i mediji van granica Bosne i Hercegovine. Učesnica je i na posljednjem konkursu „Godišnja nagrada Šukrije Pandžo“, gdje je opet na jedan neobičan način pokušala ukazati na težinu posla seoske učiteljice, iako odnedavno ne nosi ovaj status. Njen rad u učionici je nešto što zahtijeva posebnu pažnju u vremenu kada obrazovanje sve više gubi na značaju. U njenoj učionici su uvijek sa osmijehom prihvaćeni svi podjednako, pa tako i djeca sa poteškoćama u radu kojima je potrebna posebna pažnja i pomoć. Učiteljica Lejla je i jedan od članova Foremost fondacije, jedna od rijetkih sa područja Bosne i Hercegovine, koja aktivno radi na poboljšanju edukatorskog poziva i obrazovanja u cjelini. Trenutno sa novom generacijom prvaka aktivno učestvuje u međunarodnom projektu „Spektar“, te globalnom projektu Sedmica Svemira, aktivno uključivši i roditelje svojih učenika, dajući im do znanja da su i oni dio nastavnog procesa i samog obrazovanja svoje djece. Rijetki su prosvjetni radnici koji žive svoj posao kao ova učiteljica.

Nina Grebo, po struci diplomirana ekonomistica, majka troje djece, je osnivačica velikog Facebook ženskog foruma (Pretty Woman Forum) koji služi za aktiviranje zena da se bave humanitarnim radom, volontiraju, razvijaju filantropiju, daju svoj doprinos u borbi protiv siromaštva i borbi za prava marginaliziranih skupina, ali i da same pokrenu male biznise i kućne i kreativne radinosti. U toku pet godina postojanja Foruma niz je provedenih humanitarnih akcija. Naglasak je na pomaganje samohranim majkama koje su uglavnom pretrpile nasilje i to u vidu pomoći za kiriju, hranu, režije, lijekove, zatim akcije za pomoć lijećenju bolesne djece. Kroz Forum se organizovao niz akcija za pomoć pacijentima i korisnicima ustanova kao što su Psihijatrijska bolnica Jagomir i Sigurna kuća u Sarajevu. Održano je i mnoštvo humanitarnihbazara gdje su sva skupljena sredstva usmjerena u humanitarne svrhe. Forum je mjesto razmjene korisnih informacija jer često žene ne znaju kako se odvažiti npr. pokretanuti vlastiti biznis ili kome se obratiti da ostvare svoje prava. Nina nesebično pomaže svima, a sadašnji forum kojeg je pokrenula (Pretty Woman Forum) broji preko sedamdeset hiljada članica. Njen angažman i nesebičnost, te spremnost da pomogne drugima ali i motiviše široke mase zaslužuje priznanje.

“Posavka” je knjiga koja govori o heroinama koje su preboljele rak dojke, težak razvod, smrt bliskih osoba, neimaštinu i sve što može zadesiti jednu ženu. O životima drugih a nikada o svom, pisala je i pričala u ovoj knjizi Samra Šakanović – autorica “Posavke”, koja je nakon prodaje knjige sav novac donirala “Udruzi žena oboljelih od raka dojke Narcisa” iz Orašja. O Samri priča sestra, koja je i kandidira za nagradu - SNAGU IZVRSNOSTI. U svojih dvadesetak godina Samra je sazidana od dobrote koju čini drugima, volonterka u poplavama 2014. godine koja je svoje vrijeme davala nesebično unesrećenma sa osmijehom i srcem, Samrin dan nije potpun ako ne pomogne nekome, bez obzira da li je riječ o ljudima ili životinjama. Orašje još uvijek priča o njenoj humanitarnoj akciji za pomoć migrantima. Sama, uz divne donacije sugrađana, prikupila je, oprala i razvrstala odjeću, spremila hranu i novac, te pošla putem Bihaća i Velike Kladuše, i u jednom danu obukla i nahranila više od 400 migranata. Čak ni jedanaest sati vožnje u jednom danu, nije je spriječilo da pomogne drugima. "Posavku" je Samra Šakanović posvetila svim snažnim ženama Posavine, čija imena možda nisu poznata, ali čije će priče ostati zauvijek zapisane u vremenu, a priču o Samri je ispričala srcem – njena sestra.

Aida Hrnjić je aktivistica za prava djece sa poteškoćama u razvoju. Istinska borba za prava djece sa poteškoćama u razvoju – moto je Aide Hrnjić. Voditeljica je Udruženja za podršku porodicama sa djecom i osobama sa poteškoćama u razvoju “Colibri“. Udruženje okuplja preko stotinu članova. Aida je inicijator akcija od kojih bih posebno istakla – nabavku GPS narukvica za djecu sa poteškoćama u razvoju. Aidin moto je biti borcem za kvalitetnu edukaciju djece sa poteškoćama u razvoju, i uspostavljanje obavezne rane intervencije. Ona inicira dopune i izmjene zakona iz oblasti socijalnog rada za porodice sa djecom/osobama sa poteškoćama u razvoju – ona je žena kojoj odustajanje nije opcija. Aida je svojim aktivizmom uspjela probuditi ljude i ujediniti ih bez obzira pripadaju li nekoj organizaciji ili ne, da ujedinjeno traže prava djece sa poteškoćama kao i osoba sa invaliditetom, jer samo zajedno možemo ovo društvo učiniti boljim.

062277458 Vlasta je jedna od najuspješnijih mladih djevojaka koje poznajem.Dugo godina je aktivna u nevladinom sektoru u raznim organizacijama. Prvo je bila volonterka, a poslije toga postaje i aktivistica u lokalnoj a i široj zajednici. Posebno se kao volonterka angažirala u projektima koji su okrenuti prema maldima, te je to postala i njena dugoročna inspiracija. Posebno joj je bitno da ojača mlade ljude kako bi oni postali primjeri drugim mladim. Trenutno radi u Fondaciji Tuzlanske zajednice, udruženju "Prijateljice" i radi na raznim projektima za poboljšanje života žena i ravnopravnost. Trenutno radi na projektu "Yupeace", "Za ljubav da za nasilje ne"! Vlasta zaslužuje da bude izabrana!

Zilha Isić-Nadžak je osnivačica i predsjednica udruženja Zada. Cilj udruženja je da psihički i ekonomski osnaži žene kroz radionice, kurseve i razne projekte. Njenim instrukcijama i zalaganjem puno žena je naučilo krojiti i zaraditi novac za svoje potrebe. Zilha je iskrena, vrijedna, altruista, skromna, zrači pozitivnom energijom koju prenosi na druge. Zilha omogućava brojnim članicama svoga udruženja samostalnan rad, ekonomsku nezavisnost i aktivnoo učešće u društvenom životu. Spremna je pomoći pojedincu, ali i doprinjeti zajednici. Žena je velikog srca jer kroz udruženje organizuje humanitarne akcije i podstiče i druge na humanitarno djelovanje i zalaganje. To je žena koja ima snagu jednog lava, jaku volju i želju da pomogne, ponekad daje i posljednji atom snage da bi pomogla ženama. Ako poznajem osobu koja bi trebala da bude nositeljica ovakve vrste nagrade, onda je to Zilha Isić-Nadžak, jer zaista je i SNAŽNA i IZVRSNA žena, majka, baka i sve drugo sto pokušava i na kraju uspije da bude.

Žana Alpeza je humanitarka i aktivistica. Žana Alpeza – kandidatkinja iz više razloga. Posvećena je dvadeset i četiri sata ljudima, kako mladima tako i starima, jer ih osnažuje, educira, umrežuje, mlade u studentskim domovima savjetuje kako i gdje poslije završene škole; pomaže mjesnoj, lokalnoj zajednici, kantonu, pomaže udrugama te besplatno pravi web-stranice, posjećuje pučke/narodne kuhinje, posjećuje i donira bolnice. Žana ne zaboravlja ni životinje kojima je isto posvećena kao i prema ljudima. Sve je to prepoznato nagradom koju je dobila 2012. godine od Američke ambasade za jednu od boljih biznis-ideja za žene u ruralnim područjima. Za 2014. i 2015. godinu je nominira za jedinu ženu iz Hercegovine za filantropiju od EU-The Sign, The Balcan Trust of democracy. Kroz Udruženje su proglašene projekt-ideje u Republici Hrvatskoj kao bolje, a odnose se na ostanak mladih u BiH, a ti projekti su se realizirali 2016, 2017, 2018. godine. Iz BiH je u Srbiji proglašena za "Damu godine 2018" za rad, stvaralaštvo i doprinos. Udruga “Pravi put” je dobila početkom 2019. godine nagradu – Balcan Awards 2018, a Žani Alpezi je uručena "Specijalna nagrada za razvoj individulane Filantropije u BiH" od EU, Mozaik fondacije, The Balcan Trust. Žana Alpeza je napisala dvije knjige "Izopačeno Čovječanstvo" i "Preživjeti 21. stoljeće", čiji prihod od prodaje je donirala centrima za osobe sa poteškoćama u razvoju. Pored svega navedenog, Žana piše članke i kolumne u nekoliko država i to radi potpuno besplatno za one koji su bolesni, a koji žele svoju muku, život, nepravdu podijeliti i olakšati dušu na neki način, te objavljuje to na web portalima, društvenim mrežama i slično.

Gospođa Elma je prvenstveno jedan veliki humanista, žena sa velikim srcem i širokim pogledom na svijet. Žena bez predrasuda. Žena inspirator. Jako zainteresiana za saradnju i nove inovativne načina rada i komunikacije. Gospođa Elma ima zadivljujuću količinu energije, entuzijazma i organizacijskih sposobnosti koje ulaže u sve svoje aktivnosti. Elma Mustajbašić je završila Behram-begovu medresu u Tuzli i diplomirala je na Odsjeku za bosanski jezik i knjizevnost Filozofskog fakulteta u Tuzli. U radu sa ženama djeluje kroz Asocijaciju žena MIZ Zvornik kao koordinatorica, a od 2016. godine radi u humanitarnoj organizaciji MFS-EMMAUS-u kao rukovodilac Ureda u Zvorniku – Dnevni centar za djecu. Elma radi i sa mladima i ženama u saradnji sa drugim organizacijama u lokalnoj zajednici s ciljem doprinosa afirmaciji pozitivnih vrijednosti u društvu.

Jasenka Jarebica već osam godina svoje slobodno vrijeme provodi spašavajući, liječeći, hraneći napuštene pse u Kantonu 10, a ponajviše u Livnu. Uposlena je u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, ured Livno već 23 godine, te voli reći, da u službeno radno vrijeme pomaže u zaštiti ljudskih prava, a u slobodno vrijeme štiti prava životinja. Svoju viziju rješavanja problematike napuštenih pasa nije vidjela samo u hranjenju i udomljavanju, već i u nastojanju da se oblast koja govori o zaštiti životinja konačno regulira i dovede u okvire Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH. Uz suradnju i partnerski odnos sa Fondacijom Dogs Trust uspjela je da, kao koordinator, uspostavi i realizira dva vrlo vrijedna projekta u Kantonu 10, koji još uvijek traju. Projekat edukacije školske djece, kako biti odgovoran vlasnik psa i kako biti siguran u prisustvu psa, kojim su obuhvaćene sve osnovne škole u Kantonu 10, već šestu godinu za redom. Ovaj projekat se realizira uz odobrenje Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i sporta HBŽ, ali i ravnatelja svih škola koji su prepoznali dobrobit ovog projekta. Velika dobrobit za sve žitelje Kantona 10 je i projekat besplatnih sterilizacija napuštenih i vlasničkih pasa uz čipiranje, vakcinisanje, i čiščenje od parazita, a koji je ujedno i važan segment za stvaranje jedinstvenog Registra koji je ključan za primjenu Zakona. U okviru ovoga projekta, svi veterinari imali su priliku usavršiti se na Veterinarskom Fakultetu u Sarajevu u kirurgiji i anesteziji, besplatno, a što je kreirao, koordinirao i financirao Dogs Trust, Predstavništvo Sarajevo. Priznanje su joj odali kinolozi i veterinari HBŽ, i nadležne institucije, zbog njenog zalaganja za opće dobro. Jasenka preko svog FB profila udomljava životinje, piše priče, širi pozitivnu energiju prema napuštenim psima i svim životinjama a preko njenog profila se godišnje udomi više od stotinu pasa.

Olivera Nedić, rođena u Derventi sa adresom u Doboju. Prirodno-matematički fakultet završila je na Univerzitetu u Banjoj Luci gdje je stekla zvanje profesora geografije i etnologije. Međutim, profesionalno to nije bio završetak rada na sebi jer Olivera nastavlja dalje školujuću se u inostranstvu, ide na različite edukacije a sada radi na- doktoratu. Kao aktivan član zajednice ulaže sebe u rad sa mladima koji su joj inspiracija jer uz njenih petero djece – puno je mladih kojima treba dati inspiraciju. Njena djeca već svojim talentom prate životni put mame, a ona ih podržava i slijedi sa puno ljubavi i pažnje. Predsjednica je Udruženja “Budućnost 4” – udruženja koje govori o djeci – jer su djeca blago koje treba njegovati i čuvati, te ne samo što se kao čovjek angažuje u svom radu za potrebe višečlanih porodica, ona se nastoji i zakonski boriti za njihova prava. U svom poslu i životu mogu reći da je Olivera moja inspiracija.

Voditeljica Hora „Azizije“, podpredsjednica Udruženja žena Posavski cvijet, članica Međureligijskog vjeća BiH – Odbor za međureligijsku suradnju Orašje. Eldina je osnivačica i voditeljica Bošnjačkog hora“Azizije“. Hor“ Azizije“ okuplja mlade Orašja i baštini kulturu i pjesme muslimana Posavine. Česti su gosti mnogih manifestacija kako širom BiH, tako i u inozemstvu. Značaj hora nije samo u baštinjenju kulture, mnogo veći značaj je u samom radu sa djecom i osnaživanju osječaja pripadnosti svojoj zajednici. Eldina je jedna od osnivačica i podpredsjednica Udruženja žena Posavski cvijet Orašje. Predano, zajedno s ostalim članicama udruženja, radi na ekonomskom osnaživanju žena. Svoj doprinos je dala i kao vječnica u OV Orašja u mandatu 2014-2018. Eldina je i član Međureligijskog vijeća u Orašju. Da zaista radi i baštini međureligijsku suradnju, da tu suradnju zaista istinski i punim srcem osjeća pokazuje primjer da njen sin, koji je završio medresu, pjeva osim u horu Azizije i u horu Katoličke crkve Tolisi kod Orašja. Bila je predjednica Vijeća roditelja Behrem-begove medrese u Tuzli u dva mandata po 4 godine. Kako sama zna istaći, to joj je bila velika čast jer je to vodeća obrazovno-odgojna institucija koja je kao takva već 10 godina prva na rang listi po bodovanju ministarstva TK. Eldina Hećimović Kukuljević, je samohrana majka dvoje djece i kćerka koja se požrtvovana brine o svojoj bolesnoj majci.

Nada Budiša je Sekretar Savjeta za žensko preduzetništvo Područne privredne Komore Banja Luka. Nada Budiša ima jako istančan osjećaj za probleme poduzetnica iako nikada sama nije bila poduzetnica. Sa sigurnošću se može reći da su zahvaljujući njoj prepoznati i riješeni mnogi probemi poduzetnica koje posluju na području PPK Banje Luke. Nada je snažna i energična žena koja srcem i s puno ljubavi radi svoj posao, za dobrobit žena kako Banje Luke tako i cijele Bosne i Hercegovine. Nada kaže: “Iako ja nisam poduzetnica, svim srcem se trudim da našim poduzetnicama olakšam put ka uspjehu. Zahvaljujući mjestu i poziciji na kojoj sam, ponekad uspijem i srećna sam zbog toga.“ Nominacijom Nade Budiše za nagradu Snaga izvrsnosti – društveni angažman, daje se priznanje i značaj ženi koja radeći svoj posao srcem pravi sinergiju žena i pomaže njihovom osnaženju u preduzetništvu.

Vanja Spaho je partnerica i izvršna direktorica Propulsion Fonda. Ona je jedinstvena žena. Pozitivna, nasmijana, duhovita, sposobna, a prije svega, dobra i plemenita osoba koja je uvijek spremna da uči i usavršava se bez obzira na višegodišnje dragocjeno profesionalno iskustvo. Vanja zaslužuje nagradu "Snaga izvrsnosti" za sav svoj trenutni i minuli angažman u mnogim oblastima u kojima je ostavila značajan trag - odnosima s javnošću, marketingu, hotelijerstvu, prodaji, a trenutno je partnerica u regionalnom Propulsion-u za BiH, gdje svakodnevno doprinosi bh. društvu implementacijom različitih društveno odgovornih programa. Zaslužuje priznanje, jer njen rad nije toliko vidljiv, ali ima izuzetan uticaj na zajednicu i društvo u kojem živimo. Ujedno je bila mentorica i implementatorica programa Social Impact Award u okviru kojeg je podržala rad mladih ljudi i njihovih start-up-a. Vanja će tek još puno toga pružiti i zaista je izvrsna.

Primjer aktivistkinje, preduzetnice i odlične zagovaračice u BiH. Uzimajući u obzir njen doprinos za razvoj mladih i aktivizma u BiH, razvoj i značajno zagovaranje civilnog društva, smatram da je ona – savršena kandidatkinja za ovu nagradu. Dajana je svoj pečat ostavila kroz razne inicijative u BiH te adresirala mnogobrojne potrebe građana i građanki pred ključnim donosiocima odluka. Kao jedna od rijetkih feministkinja i aktivistkinja, Dajana je primjer mlade osobe u BiH koja ostavlja trag i nalazi motivaciju za dalji rad i razvoj bh. društva.

Odlična liječnica, vrhunska predavačica na Medicinskom fakultetu, osvaja nagrade na internacionalnim kongresima, učestvuje u humanitarnim akcijama. Žena koja pomaže i stiže na sve – jer kod nje nema ne. Upoznali smo je slučajno jer su nam prijatelji iz Tuzle preporučili da odemo kod nje na pregled. Ljubaznost i stručnost. U ordinaciju donosi svoju opremu da nas pregleda. Mlada osoba sa jasnim stavom u kojem smjeru BiH, ali i mi, moramo ići. Korak po korak, ali siguran. Kad smo je sreli mislili smo da je to neka liječnica-pripravnica, a ne specijalista. Amra Nadarević Vodenčarević rođena 1986. godine u Tuzli. Magistrica medicinskih nauka, specijalista za očne bolesti. Zaposlena u DZ Tuzla i angažirana na UNTZ kao spoljna saradnica-viša asistentica. Udana i majka djevojčice Lune.

Humanitarna djelatnica, spisateljica i umjetnica Postoje te sjajne žene, rekla bih – samozatajne, prema kojima bi trebalo “krojiti univerzalne brojeve“. Takva je i Dina, kako ju od milja zovemo. Bosanskohercegovačka žena – univerzalnog broja. Dina je sinonim za podršku, nevjerovatna je njena spremnost da pomogne gdje god da zatreba i snagu da u tome bude ustrajna bez obzira na prepeke. Jesmo li zaboravili kakav je blagoslov imati nekoga na koga se možemo osloniti – uvijek? Dina sve one sa kojima dođe u kontakt podsjeća na to. Istinska žena-inspiracija na konstantnoj usluzi društvu u kojem živi, djeci koju stipendira, porodicama kojima pomaže, ženama kojima svaki dan, bez zadrške, dokazuje da je svaka bitna. Pored humanitarnog rada koji joj je nešto poput zaštitnog znaka, Dina izrađuje predivne predmete dekupaž tehnikom, a uz to se bavi poljoprivredom, supruga je i ponosna majka četvero zlatne djece. Teško je napisati jedan ili pet primjera koji opisuju njenu izvrsnost. No, ako vam treba primjer snage, izvrsnosti, inspiracije i hrabrosti – dođite u Konjic i upoznajte Elvedinu Dinu Alić.

Humanitarna djelatnica Nives Skoko Žanić rođena je u Širokom Brijegu, a studij pohađa i završava u Dubrovniku i Zagrebu. Tijekom rada u Zagrebu 2 mjeseca volontira u sirotištu u Africi. Njezin vjerski odgoj je stalno potiče na skrb i pomaganje našim bližnjima, bez obzira žive li samo metar od našeg kućnog praga ili su udaljeni tisućama kilometara. Vođena time, u lipnju 2012. sa bliskim prijateljima i sugrađanima osniva humanitarnu udrugu “fra Mladen Hrkać”, gdje je dopredsjednica od samog početka. Kada se osvrne na početke rada Udruge, kaže da je jedino oružje koje su tada imali bila nesalomljiva volja, vjera i želja za pomaganjem – svima, bez obzira o kome je riječ. Udruga ima predstavništvo u BiH, dok se sjedište nalazi u Zagrebu. Udruga skrbi o bolesnicima i članovima njihovih obitelji tijekom boravka na liječenju u Zagrebu, daleko od doma. Korisnici pomoći (bolesnici) dolaze iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja. Kroz ovu Udrugu, Nives je pomagala bolesnima, njihovim obiteljima, brinula se za njih u najtežim životnim trenutcima, neumorno tražila načine i sredstva da se korisnicima osigura sve potrebno i kroz to privukla stotine fizičkih i pravnih osoba da se uključe u rad Udruge. Organizirala je razne kulturne događaje sa namjerom da se osvijesti javnost o problematici ranjivih skupina društva koje se suočavaju s najtežim životnim bitkama daleko od doma, aktivirala brojne poznate osobe u javnosti da se angažiraju, te na svakom koraku kroz svoje djelovanje promovirala društveno koristan rad i volontiranje za opće dobro. Takvim savjesnim i poštenim radom Udruga je dobila nagradu Europski građanin za 2016. godinu. http://www.europarl.europa.eu/croatia/hr/za-medije/press_releases/2016/humanitarna-udruga-fra-mladen-hrkac-citizen-prize.html Svojim djelovanjem i radom Nives Skoko Žanić je primjer svim mladima u našem okruženju i dalje.

Predsjednica Udruženja za edukaciju djece “Pričalice“ Lidija Sejdinović je mlada žena koja je svojim primjerom pokazala da je moguće stvoriti posao koji te usrećuje i sa kojim možeš povezati gotovo sva svoja interesiranja. Lidija Sejdinović je osoba koja je mališanima na području općine Vogošća ponudila inovativne sadržaje kroz kroz Udruženje za edukaciju djece “Pričalice“ i inovativne radionice, svakodnevno im pomažući da otkrivaju i razvijaju svoje talente na prirodan i dopadljiv način. Potpuno volonterski, izgradila je amatersko pozorište "Daske koje život znače" i sa malim glumcima uz puno ljubavi predstavu "Mali princ" pripremala 6 mjeseci. Predstavom su osvojili i nagradu na Fedu festivalu umjetnosti. Lidija svakodnevno svojim djelovanjem podsjeća djecu na važnost ostvarenja svojih snova, te izgradnju bliskih odnosa sa onima koje volimo.

Direktorica Centra SPES Mostar Mirjana Vlaho – posljednjih 7 godina direktorica Centra za djecu, mlade i obitelj – SPES Mostar. Osoba je koja se istakla iznimnim zalaganjem i radom s mladima i djecom kroz ovaj Centar. Žena s ogromnim entuzijazmom koja je svojim djelovanjem okupila djecu, mlade i žene te im sa svojim timom ponudila nešto novo. Otvara vidike, suvremena, samozatajna, borac za pravdu, dugogodišnja voditeljica sigurne kuće za žene, zaštitnica za MALE, potrebite i sve ostale koji pomoć trebaju, žena niskog rasta i ogromnog srca!!! Mirjanu Vlaho profesionalno i kao čovjeka – opisuje jedna rečenica – ljubav je važna za život. To je i razlog za veliko zalaganje i davanje značaja ideji odgoja djece kroz ljubav i empatiju. Jednom riječju, Mirjana Vlaho je osoba bez koje Mostar ne bi imao SPES, mjesto kreativnog učenja i kulture srca. Njezin rad ostavlja traga na svima nama!

Direktorica Centra za društvena istraživanja „Global Analitika“ Pruža nesebičnu i konstantnu pomoć i podršku osobama sa invaliditetom. Pored mnoštva ponuda ostala je u BiH i ličnim primjerom pokazuje da se u BiH može živjeti i boriti za bolje sutra. Hrabro reaguje na sve društvene nepravde i gradi mostove prijateljstva u regionu. Diplomirala je Žurnalistiku tokom trudnoće, magistrirala je na studiju socijalnog rada i magistrantica je Međureligijskog studija i izgradnje mira. Dobrovoljni je davalac krvi, samohrana majka i direktorica Centra za društveno istraživanje Global Analitika, gdje je mentor za osobe sa invaliditetom, a također je, na regionalnom nivou, trener za osobe sa invaliditetom. Učesnica je mnoštva međunarodnih događaja i konferencija na kojima je bila u ulozi moderatorice, a i izlagala je radove vezane za teme prevencije nasilja nad ženama, djecom i osobama sa invaliditetom, kao i prevencije ekstremizma. Voditeljica je više kampova za mlade na području BiH i regiona. Anesa je primjer mlade, inspirativne žene koja se hrabro bori za druge.

Predsjednica udruženja "Gračaničko keranje" Azemina je predsjednica ovog udruženja od samog njegovog osnivanja. Prije angažmana u udruženju, aktivno se bavila poljoprivredom i njeni proizvodi su bili izvor prihoda za cijelu porodicu. Život je pisao svoju priču u kojoj je Azemina ostala udovica, ali i snažna žena koja se bavila poljoprivredom i ostala vezana uz porodicu oca svojih kćeri. Veliko poštovanje prema porodici i zemlja kao izvor života, napravili su Azemini Ahmedbegović put u kojem se ona odlučila na poštivanje tradicije svog kraja. Teško je odgovoriti na pitanje kako se keranje održalo u Gračanici, ali jedan od razloga svakako se veže za ekonomiju, jer je ručni rad mnogima bio izvor prihoda. Azeminu su ovi motivi ali i ljepota kere – trajno opredijelili da postane dio ove priče i na taj način sačuva tradiciju Bosne i Hercegovine. Inicijator je ideje certificiranja i zaštite “kera” na nivou države kao geografske oznake. Kerani radovi Udruženja "Gračaničko keranje" su kao geografska oznaka postali prvi zaštićeni proizvod u BiH. Kroz svoj društveni angažman mnogo je doprinijela razvoju i očuvanju tradicionalnih običaja i bosanskohercegovačke kulture. Priču o cvijetu „Sjećanje“ danas svi znaju – jer priča je to o keranju, i tradiciji koju čuva Udruženje „Gračaničko keranje“. Azemina ulaže mnogo energije i truda kako bi doprinijela što boljem predstavljanju vrijednosti žene u današnjem društvu kao i posebnoj prezentaciji radova bosanskohercegovačke žene.

Amelu nominujem zbog dugogodišnjeg aktivnog bavljenja humanaitarnim radom, kako kroz razna udruženja, tako i samostalno, te volonterskog rada u raznim institucijama, između ostalog u ''Dječijem domu Bjelave'' i zavodu ''Mjedenica“. Borac je za prava društvenih manjina, opskrbljava lijekovima i hranom socijalno ugrožene porodice. Poznat je njen angažman oko pomoći osobama sa invaliditetom,jednako kao i angažman za borbu protiv nepravde Pored svojih zdravstvenih problema pokretač je akcije „CLEXAN-INJEKCIJA KOJA ŽIVOT ZNAČI'', koju sprovodi već četiri godine, gdje je sakupljajući injekcije i proslijeđujući iste trudnicama koje se godinama bore kako bi postale majke, proslijedila preko 6000 injekcija onima koje to ne mogu priuštiti. Učesnik je i organizator mnogih humanitarnih bazara. Usko komunicira s državnim institucijama kako bi ukazala na realne probleme i pomogla u osmišljavanju rješenja.

Umihana Krličević-Omerović je osoba sa kojom želite provoditi vrijeme i kao prijatelj i kao poslovni suradnik. One je u isto vrijeme timski igrač ali i vođa. Ono zbog čega je želim nominirati za 'Snagu Izvrsnosti' je to što ona u ljudima prepoznaje i izvlači najbolje. Umihana je magistrica komunikologije, ima desetogodišnje iskustvo u bavljenju razvojnim projektima koje je stekla radeći u ''Agenciji za razvoj Tešanj'' i kao savjetnica općinskog načelnika za upravljanje lokalnim razvojem u Općini Jug gdje i danas obnaša istu funkciju. Kroz posao je usko surađivala sa mnogobrojnim međunarodnim organizacijama poput SNV-a, GIZ-a, OSCE-a, UNDP-a, te radila na projektima finansiranim od strane EU. Trenutno je koordinatorica Mreže praktičara za upravljanje lokalnim razvojem FBiH. Ove godine je pokrenula čak dvije značajne aktivnosti, jedna od njih je Udruženje za kulturu Kontrast a druga je obrt Sabina Fashion Studio koji će dizajnirati i proizvoditi odjeću za poslovne žene. Uz sve navedeno Umihana piše poeziju i bavi se promocijom vizualnih umjetnika i pjesnika. Kao netko tko je uključen u niz aktivnosti za ozdravljenje, unaprijeđenje i oplemenjivanje društvene sredine u kojoj živimo Umihana je izvrsna osoba koja potiče uspješnost i toplinu u drugima. Za mene je veoma značajno imati je u blizini, te bih voljela da i drugi, upoznavajući je kroz njezinu priču, dobiju inspiraciju za akcije u svom okruženju i životu.

Amela Sirovina je predsjednica udruženja ''Centar za razvoj omladinskog aktivizma''. Radi se o osobi koja godinama svakodnevno vrijedno radi na stvaranju boljeg ambijenta za mlade u našoj zemlji. Ona ima snažnu viziju, koja joj daje istrajnost da prevaziđe sve prepreke na koje naiđe prilikom svog društvenog angažmana. Poznato je da nije nimalo lako imati kontinuitet i nizati uspjehe kada je građanski aktivizam u pitanju. Amela je primjer kako žena može istovremeno biti sjajna predsjednica Udruženja, uspješna aktivistica, saradnica kojoj je lako pokloniti povjerenje, odgovorna majka i izuzetna osoba.

Priča o Branki Jurić je posebna ,između ostalog , i zbog ovog primjera: jednom cijelom razredu učenika prvog razreda u Osnovnoj školi “Miroslav Krleža” u Zenici su dodijeljene diplome za uspješno završen kurs znakovnog jezika. Kao tumač znakovnog jezika i asistent u nastavi u zadnjih pet godina obučila je znakovnom jeziku preko tri stotine ljudi, na prostoru Srednjobosanskog kantona i Zeničko-dobojskog kantona. Prošle godine je uspjela u saradnji sa Crvenim polumjesecom obezbijediti slušne aparate za dvanaestero djece. Trenutno ima grupu od dvadesetak gluhe djece koju okuplja, te se brine za njihovo školovanje. U narednom periodu će organizovati okrugli sto na temu života i problema u životu gluhih osoba kao što će se govoriti i o mogućim rješenjima da se život mladih ljudi i djece olakša i da im se omoguće normalni životni uslovi u Bosni I Hercegovini.

Anka iza sebe ima 25 godina društvenog aktivizma i rada u zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Radila je na promociji dječijih prava s fokusom na obrazovnu i socijalnu inkluziju djece i mladih iz marginaliziranih grupa. Po vokaciji je profesorica francuskog jezika i diplomirana romanistkinja s edukacijom iz realitetne psihoterapije, socijalne i obrazovne inkluzije i profesionalnog coachinga. Kao izvršna direktorica Udruženja „DUGA“ i aktivistkinja, Anka je kroz programe podrške obrazovnoj i socijalnoj inkluziji motivirila, educirala, osnažila i umrežila profesionalce iz svih sfera odgojno-obrazovnog procesa stvarajući mrežu podrške za one kojima je podrška i najpotrebnija, a to su djeca i mladi! U toku svog profesionalnog angažmana i kroz saradničko vođenje, više hiljada djece, mladih, edukatora i roditelja su bili uključeni u različite programe individualne podrške i ličnog i profesionalnog razvoja. Promocija i zagovaranje o ljudskim pravima, društveni aktivizam te lični i profesionalni razvoj su temelj njenih osobnih uvjerenja i vrijednosti.

Jadrana Miličević je mirovnjakinja, feministkinja i aktivistkinja. Jedna je od suosnivačica Fondacije CURE u Sarajevu. Članica Internacionalne mirovne mreže "Žene u crnom“. Dobitnica je svjetske nagrade "100 Heroines of the World Award" 1998 godine; ''Mreže za izgradnju mira BiH –Mirovna nagrada'' 2016. godine - ovo je nagrada za njena hrabra djela i životna postignuća, za unapređenje ženskih prava i sloboda, za promovisanje zdravlja žena i jednakih mogućnosti i zato što služi kao uzor ženama i djevojkama širom svijeta. Pokrenula i sudjelovala u mnogobrojnim humanitarnim akcijama na lokalnom i regionalnom nivou. Posljednjih nekoliko godina radi za CARE International Balkans i odgovorna je za regionalni projekat ''Aktivna inkluzija i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu'' kroz koji daje podršku i osnažuje Romkinje u Republici Srbiji, Crnoj Gori i BiH da znaju svoja prava i da ih mogu primjenjivati u svakodnevnom životu za bolju budućnost. Poštuje druge i drugačije i misli da svi/sve imaju pravo na izbor u svakom pogledu. Uporedo nastavlja svoj aktivizam u Fondaciji CURE. Jadranka živi svoj aktivizam i to je dio nje i njenog identiteta.

Više od 4 godine nesebicno pomaze mladim mamama i trudnicama da lakse I uspjesnije iznesu ulogu roditeljstva. Cinjenica da preko 50 000 zena ima direktnu korist od njenog angazmana je znacajan argument za dobijanje ovog priznanja. Belma je direktorica Instituta za majku i dijete te kontinuirano sudjeluje i kordinira projekte koji jacaju zenu, majku, a samim tim I porodicu, kroz važne projekte i zvanične saradnje. Značajan projekt koji vodi je Program prevencije postporođajne depresije. Prije 4,5 godine pokrece Centar za trudnice i mame BIH sa kolegicom psihologinjom te postaje neodvojiv dio zivota zenama u najosjetljivijem razdoblju - tokom trudnoce i poroda ali i potom. Majka je dvije djevojčice.

U svakodnevnom radu kao glavna medicinska sestra u domu za stare i iznemogle osobe s hospicijem "Betanija" Čapljina Darija Rabac na raspolaganju je pacijentima 0-24 sata. Obitelji/stranke se u njezin požrtvovan angažman uvjeravaju svakodnevno kroz njezinu koordinaciju i praćenje zdravstvenog stanja korisnika u Domu. Često je i vozač korisnika Doma Betanija do bolnice, a ponekad postaje i član obitelji koji o korisniku skrbi i kada je smješten u bolnicu. Na radnome mjestu je zahtjevna i stroga šefica, a u privatnom vremenu je s većim djelom kolegica i najbolja prijateljica.

Djevojka ima osamnaest godina, a već je velika inspiracija mladima koji su najvažniji članovi našeg društva. Vrlo je inspirativna, ne samo meni. To Vam mogu potvrditi gotovo sve Sarajlije/ke tinejdžerskog uzrasta. Nevjerovatno je koliko pozitivno utiče na mlade. Organizovala je večer poezije sa najvećim živućim bh piscima, nevjerovatnu inspirativnu radionicu kojoj sam prisustvovala, veliku inspirativnu konferenciju za mlade Whats your story?" gdje smo mi mladi birali goste/uzore.U Jr. PR timu Grada Sarajeva je. Započela je nekoliko uspješnih velikih projekata i inicijativa koje podržavaju evropske standarde i pokret mladih ka boljoj budućnosti unutar naše domovine. Počela je sa svojom školom kao osnovnom zajednicom, pa krenula dalje ka velikim firmama i poznatim ličnostima da time osigura tok radnji i dešavanja koje su se dokazale korisne. To da Elma zaista mijenja mindset mladih na bolje i poboljšava zajednicu je već vidljivo.Sve što radi je iz ljubavi prema ovome gradu i jer je svjesna koliko nevjerovatnih mladih ljudi u BiH ima. Čast mi je znati lično nju, kolege smo i zajedno smo učestvovali u mnoštvu projekata i inicijativa. Širi nevjerovatnu pozitivnu energiju i prave ljudske vrijednosti. Osoba koja je već sa tako malo godina uspjela izgraditi sebe kao ličnost i uticati na zajednicu. Lično je znam i zaista je takva u samoj svojoj prirodi. Sve za pohvalu, Elma Slabić zaslužuje ovu nagradu.

Osoba koja svakodnevno volontira u radu s djecom i mladima po nekoliko sati svaki dan, pored svojih obaveza na poslu u školi, stigne se angažirati i u mnogim drugim kulturnim i društvenim aktivnostima. Godišnji odmor zna provesti volontirajuci u Africi u radu s djecom ili u nekim drugim evropskim gradovima. Svojim nesebičnim radom i angažmanom za druge jednostavo zaslužuje nominaciju. Osim toga ona je osoba koja zrači vedrinom i pozitivnom energijom. Bavi se glazbom i poznata je u svojim pjevačkim nastupima. Zadivljujuće je koliko ima energije i koliko se zalaže u svom radu da jednostavno i druge motivira da se bore i zalažu u svojim nastojanjima. ** Magdalenu je teško opisati u nekoliko rečenica-ona je hrabra,odvažna,borbena, inovativna,empatična i nevjerojatno društveno angažirana. Kada sam prvi put čula za ovu nagradu,znala sam kako je Magdalena osoba koja je zaslužuje. Njezin rad je ponajprije bio vezan uz župu Tolisa u kojoj je odrasla-Magdalena je bila članica grupe Tau s kojom je nastupala na brojnim festivalima te snimila 2 albuma. U župi je osnovala i bend Ruah s kojima je par godina aktivno radila i nastupala,a pjevala je i u zboru Mirjam s kojima je također snimila par albuma. Aktivan je član zbora Adoro već 7 godina. Osnovala je dječji zbor u Orašju s kojima svaki tjedan ima probe,te svake nedjelje pjevaju na misi.Magdalena zajedno s nekoliko prijatelja vodi i dječji zbor u Tolisi, te također svake nedjelje pjevaju na misi. Svoje vrijeme nesebično posvećuje ponajprije djeci-već 10 godina volonterski nekoliko dana u tjednu daje instrukcije iz klavira i gitare djeci u Tolisi,a posljednjih 5 godina to čini i u Orašju i Grebnicama. Magdalena je iznimno aktivna u župi- članica je Pastoralnog vijeća župe,predsjednica šamačkog dekanata te članica pastoralnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije. Osim u svojoj župi Tolisa, Magdalena daje svoje talente i vrijeme cijeloj našoj sredini. Ona je jedan od osnivača Udruge djece i roditelja oboljelih od dijabetesa-te je kao tajnica Udruge pomogla u ostvarenju nekoliko akcija.Također je par godina bila tajnica Matice hrvatske Orašje,a i dalje je aktivna kao član. Magdalenu smo često mogli vidjeti kao voditeljicu brojnih kulturnih događanja u općini Orašje,a samostalno je organizirala brojne kulturne manifestacije (Talent Show,Dar života, Predstave za javnost,Koncerti duhovne glazbe...)

Selma je majka dvoje djece, i društveno aktivna političarka koja se u Vijeću Maglaj bori za ljudska prava i prava žena. Pomaže svima oko sebe. Radi u velikoj kompaniji Natron Hayat kao inženjer hemije i lavovski se bori u muškom svijetu. Primjer je svim ženama. Dobra je i hrabra. Za vrijeme poplava u Maglaju je, dok je bila trudna, brinula za komšije a onda za sebe prilikom evakuacije. Kao kćerka majke domaćice i oca sa minimalnim primanjima uspjela je ostvariti se u akademskom smislu i učiniti puno toga za zajednicu.

Mirjanu nominiramo zbog dugogodišnjeg aktivizma u oblasti ženskih prava, u oblasti književnosti i muzičkog angažmana, kao i nesebičnog humanitarnog rada, a prije svega kao pozitivnu osobu spremnu na pomoć svim ljudima. Mirjana Kapetanović je svestrana umjetnica. Dugi niz godina pjevala je u svjetski poznatom horu Djevojke s Neretve, Ženskom gradskom horu i ansamblu Rezonanca, aktivna je članica u A.P. “Neretva” Konjic. Bavila se humanitarnim radom u okviru humanitarnih organizacija “Hrana za život” (Food for life) Sarajevo,u periodu agresije na BiH sa posebnim angažmanom na podijeli hrane djeci. Obilazi gotovo sva sela u Općini Konjic, dostavljajući pakete pomoći najugroženijim stanovnicima. Učestvuje u podijeli stipendija za 36 nadarene djece bez sredstava za dalje školovanje u periodu od 6 godina. Učestvuje u proizvodnji i prodaji tkanih, keramičkih i poljoprivrednih proizvoda koje dalje upućuju u humanitarne svrhe prema ugroženim porodicama u BiH. U Udruženju “Žena za ženu” Konjic je angažirana od prvog dana učestvuje u većini aktivnosti. Radila je dugi niz godina kao novinarka. Širokih interesovanja i zanimanja surađivala je sa nizom časopisa u Hrvatskoj i Srbiji. Objavljivala kratke priče u književnim časopisima te na internetu. Zadnje 22 godine se bavi književnim radom. Dobitnica je mnogih književnih nagrada u zemlji i inostranstvu.

Doktorica Merita Tirić- Čampara već oko 20 godina liječi ljude na Neurološkoj klinici u Sarajevu, isto toliko godina je jednom sedmično dežurna u Centru Urgentne medicine i u svakom trenutku spremna da pomogne bolesnima. U međuvremenu je uspjela da postane i doktor nauka medicine, te sa svojim iskustvom nesebično prenosi stečeno znanje studentima Medicinskog fakulteta na SSST-u, u Sarajevu. Ništa manje nije važan i njen doprinos u razvoju djece i omladine kroz rad u karateu, jer od 1997.godine održava treninge sa djecom i omladinom, kao majstor karatea VI dan. Do sada su njeni takmičari osvojili stotine medalja na svim takmičenjima u zemlji i inostranstvu. Također, na taj način u radu sa djecom i omladinom iste je usmjerila na pravi put i sklonila ih sa ulice.Merita je i uzorna supruga, majka dvoje djece i posvećena kćerka.

Snežana Kutlešić-Stević je već godinama zaposlena u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr Miroslav Zotović" u Banjaluci. Osim što je ljekar, ona je aktivna i na humanitarnom polju. Prije nego što je završila medicinu bavila se humanitarnim radom, jer njena potreba da pomaže drugima utkana je u njoj samoj.Organizovala je prvu modnu reviju OSI (osoba s invaliditetom) u Banjaluci. Prva revija održana je u novembru 2016. godine u Muzeju savremene umjetnosti RS, a druga je bila godinu kasnije u Banskom dvoru, treća u Muzeju RS, 2018 godine. Na redu je i četvrta revija koja će se održati krajem 2019. godine.Revije su bile posebne i neobične, i na taj način željela je da pokaže ljepotu žena s invaliditetom. Da je njen rad posebno istaknut kroz posvećenost osobama s invaliditetom, pokazuje i to da je prošle godine prvi put u BiH u saradnji s Ronilačkim klubom "Buk" organizovala terapeutsko ronjenje. U zgusnutom rasporedu mnogo vremena provodi i sa autističnom djecom. Ona dobro sarađuje i s mališanima koji imaju Daunov sindrom. Često drži besplatna predavanja i mjerenje kapaciteta pluća po mjesnim zajednicama u Banjaluci i često se dešava da na tim pregledima ustanovi da mladi ljudi imaju plućna oboljenja.Pored svih poslova dva puta mjesečno odlazi u Dom zdravlja Drvar, zatim Šipovo i Srbac, gdje pregleda i liječi bolesne i stare osobe.

Adisa Hotić je osnivačica i voditeljica centra “Fenix” - nevladinog, neprofitnog udruženja koje aktivno djeluje u oblastima podrške zdravlju žena i porodica, te socijalne pravde i poboljšanja socijalnog i zdravstvenog stanja starih, bolesnih i iznemoglih osoba. "Fenix" djeluje preko 20 godina u Sanskom Mostu, pružajući dugoročnu i direktnu podršku kroz edukaciju, savjetovanje i servise pomoći u prelomnim dijelovima života kao što trudnoća, porod, dojenje, odrastanje djeteta, starost, siromaštvo, bolest. Adisin poseban doprinos je na polju pružanja sveobuhvatne podrške ženama tokom trudnoće, poroda i dojenja, čime se aktivno bavi od svoje 21. godine. Kao babica i diplomirana medicinska sestra imala je priliku u Njemačkoj raditi u privatnoj akušerskoj praksi, a kasnije i u porođajnom centru, na poslovima savjetovanja trudnica, držanja kursa pripreme za porod, kućnih posjeta nakon poroda i podrške dojenju, kao i asistencijama pri kućnim porodima. Prva je IBCLC internacionalno certifikovana savjetnica za dojenje u BiH (od 2003. godine) i koordinatorica IBCLC laktacionih savjetnica za BiH. Koautorica je prve knjige o dojenju za majke u BiH - “Dojenje - poklon za cijeli život”. Svojim radom, znanjem i zalaganjem je u zadnjih 25 godina promijenila živote stotinama porodica

Ajna Jusić je mlada djevojka koja je predsjednica organizacije Zaboravljena djeca rata. U posljednjih godinu dana, aktivno se bori za uspostavljanje društvene i zakonske vidljivosti djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini (djeca rođena usljed seksualnog nasilja u ratu, djeca pripadnika mirovnih snaga koji su u ratu boravili u BiH i druge kategorije). Ajna, koja je i sama dijete rođeno zbog rata, kroz svoj rad zalaže se za skidanje stigme sa silovanih žena, njihove djece i sve djece rođene zbog rata, približavajući društvu ovu kategoriju kroz izložbe, predstave, okrugle stolove, a sve vrijeme propagirajući važnost mira, zajedničkog života i budućnosti ovih prostora. U Ajni, mojoj prijateljici, postoji kapacitet hrabrosti i snage za stotinu ljudi. Rad udruženja postao je poznat ne samo u BiH, nego i međunarodno, kroz predavanja u npr. Nobel peace centru. Film o zaboravljenoj djeci rata prikazan je na posljednjem SFF-u. U našim zakonima ne postoje ova djeca. Nikada nisu imala pomoć - stipendije, psihološku pomoć ili savjetovanja. Ajna često na šalterima mora objašnjavati zašto nema upisano ime oca u rodni list. Takve stvari želi mjenjati, ne samo za sebe i djecu rođenu u BiH, nego u cijelom svijetu...

Humanitarka i aktivistica Boška Ćavar rođena širokobriježanka poslije završene Više škole za trgovinu u Splitu se seli u Mostar.Poslije iskustva sa bolesti karcinoma člana obitelji uključuje se kao aktivna volonterka u udrugu Novi Pogled Mostar koja pomaže ženama i njihovim obiteljima kroz proces liječenja. Dopredsjednica je i dio tima u udruzi koja promovira zdrav život i redovne preglede kroz razne manifestacije.Posebno se ističe u aktivnostima obilježavanja Dana narcisa i Roza vrpce koje se provode na širem području Hercegovine. Nadalje, gospođa Boška je posebno prepoznata u svom gradu kao aktivista u borbi za zelene površine, borbi za zdrav život i očuvanje rijeka. Svojim akrivizmom se odvažila ukazati na nelegalnu gradnju na zelenim površinama što su prenijeli brojni mediji. Još uvijek problem nije riješen do kraja pa se i dalje bori sa gradskom birokracijom da spriječi nastavak gradnje. Nada se da će svojim doprinosom pomoći zaustaviti nastavak izgradnje MHE na rijeci Doljanka u Jablanici. Svojim primjerom aktivizma podstiče i ostale građane da se ne boje prijaviti nelegalne radnje, uništavanje zelenih površina, zaštitu prirodnih resursa. Posebno animira građane da pomažu stare i bolesne ali i da podižu svoj glas protiv urušavanja kvalitete života svakog pojedinca. Borba za ljepši život je konstantna jer se mnogi zakoni ne poštuju i ne provode. Boška pomaže i aktivira i ostale sugrađane.

Doktorica Lilien Kovač je ginekolog Doma zdravlja Trebinje. Ima uspješno višegodišnje iskustvo u ginekologiji. Kao humanista i veliki čovjek pomaže svim ženama istočne Hercegovine. Veliki doprinos daje i ljudima koji se bore sa sterilitetom. Volonterski organizuje savjetovališta za bračne parove, trudnice i mlade. Za ovu ženu ne postoji ograničeno radno vrijeme, spremna je i mimo radnog vremena i nedeljama i praznicima da otvori svoja vrata za pomoć ženama. Aktivni je član i predsjednica UO Udruženja "Bebe" iz Trebinja. Zalaže se za ženska prava u Hercegovini.

Milka ima 52 godine i koristi svaku priliku da podigne nivo pozitivnog raspoloženja u svojoj lokalnoj zajednici kako bi se razbilo sivilo nastalo ratom, poplavama i masovnim iseljenjem. Predsjednik je Udruženja građana pod nazivom Plesni klub ,,Princess'' Šamac. Osnovala je klub još 2007., a od 2010. Godine klub je član Evropske Plesne Federacije, učesnik mnogih međunarodnih takmičenja sa osvojenim velikim brojem nagrada . Organizator je velikog broja humanitarnih koncerata. Inicijator je učešća u projektu pod nazivom ,,Stop nasilju nad ženama'' i ,,Jedan milion pleše''. Vodila je nekoliko projekata, ali se dva mogu posebno izdvojiti: prvi 2015.godine i to projekat školice sporta podržan od načelnika i opštinskog tima pod nazivom ,,Stvorimo zdrave navike'' u kojem su učestvovala djeca uzrasta 5-10 godina i koji se odnosio na promovisanje neophodne rane fizičke aktivnosti kod djece. Drugi je realiziran u 2016.godini projekat pod nazivom ,,Šareni karavan- Jedinstvo različitosti'' u kojem je učestvovalo 40 djece iz susjednih ratom zavađenih opština (Domaljevac, Šamac, Odžak, Vukosavlje). Projekat je obuhvatao 16 radionica čije su teme ples, pjevanje i gluma. Projekat je podržao Savjet Evrope, odnosio se na pomirenje i suživot ratom zahvaćenih područja, a na njemu su sarađivali načelnici svih opština kao i sveukupno stanovništvo različite nacionalnosti. Uživa veliki ugled u svojoj lokalnoj zajednici i trenutno radi na projektu podržanom od Ministarstva uprave i lokalne samouprave, a koji se odnosi na sportsko-zabavnu manifestaciju pod nazivom ,, Igre bez granica''. Namjerava ove godine plesnom klubu prikljućiti Udruženje za rad sa djecom sa posebnim potrebama i Udruženje penzionera dajući im besplatne časove plesa kako bi se omogućila njihova socijalizacija ukupnom društvu i olakšao sveukupan zivot.

Senita Slipac Kalamujić je osoba koja svake godine obezbjedi sva potrebna sredstva za školovanje za otprilike 50 studenata iz cijele BiH. Zahvaljujući Seniti naša država je u zadnjih 10 godina bogatija za veliki broj uspješnih mladih ljudi (doktora, inžinjera, pravnika, ekonomista, profesora... ) koji bez njene pomoći to sigurno ne bi mogli postati. Ne postoje riječi koje mogu opisati njenu snagu i volju da se bori za život i obrazovanje mladih Bosne i Hercegovine, ali broj diploma iza kojih stoji Senita govori sve. Inače Senita je rođena Banjalučanka koja je odrasla u Los Angelesu, a sada živi u Sarajevu. Vratila se živjeti u BiH kako bi na najispravniji način pomogla one koji pomoć stvarno zaslužuju - kroz obrazovanje!

Svjetlana Trifunović je dvadesetdvogodišnjakinja, koja je cijeli svoj život podredila spašavanju napuštenih životinja. Donekle je neobično reći da je tako mlada osoba podredila svoj život konkretnom cilju. Svjetlana je sa četrnaest godina počela da sklanja pse I mačke sa ulice, hrani ih I liječi, dok je njena okolina pokušavala na sve načine da je zaustavi. Roditelji su joj branili da to radi, komšije su trovale životinje, a sugrađani je nazivali užasnim imenima. Pošto živi u malom Kotor Varošu, jako brzo se saznalo čime se bavi, pa su je ljudi etiketirali kao otpadnicu od društva. Pošto nije imala drugog izbora, okupirala je napuštenu fabriku, očistila jednu prostoriju I dvije godine tu krila pse o kojima je brinula. Zamislite dijete od 15-16 godina kako po mraku ide na periferiju grada, u ruševinu punu pasa, noseći nekoliko kilograma hrane sa sobom. Prošle godine Svjetlana je odlučila da se preseli na planinu pored Kotor Varoši, gdje nema ni asfalta, ni rasvjete, ni ljudi – samo ona i psi. Staru kuću svog djeda preuredila je u prihvatilište za pse, gdje I sada živi. Povremeno radi u lokalnoj kladionici, kako bi zaradila za osnovne životne potrebe, a pse prehranjuje uz pomoć donacija drugih ljudi. Pored svega toga, ona jednom dnevno dolazi u grad gdje obilazi napuštene pse I mačke, hrani ih i po potrebi liječi. Za razliku od mnogo drugih koji se bave zaštitom životinja, Svjetlana sa životinjama doslovno živi. Ona Ih potpuno izliječi I socijalizuje, pa tek onda udomljava, većinom u inostranstvo. Trenutno radi na registraciji udruženja, kako bi mogla I pravno da se bori za njihov položaj u društvu.

Lejla Tinjić Zaimović je ekonomistica i konsultantica u međunarodnoj finansijskoj instituciji koja radi i djeluje u Beču. Lejla je predsjednica Udruženja Business Women of Bosnia and Herzegovina (BWBH), odgovorna za odnose s javnošću, razvoj i marketing. Jedna je od osnivača BWBH i jako je ponosna na ovaj network sjajnih i uspješnih žena koje se međusobno podržavaju.Lejla radi na jačanju veza Bosne i Hercegovine (BiH) i Austrije te promoviše BiH u najboljem svijetu u Beču. Kontinuirano radi na povezivanju i jačanju pozicije i promocije bosanskohercegovačkih žena u privrednom okruženju Austrije i BiH, te promoviše vidljivost poduzetnica i njihovih proizvoda kroz razne evente. Organizatorica je event-a “Dani Bosne i Hercegovine 2018“, nekoliko Networking bazara u Beču, te eventa i saradnji. Inicijatorica je učešća Bosne i Hercegovine na United Nations Women Guilt 2018 & 2019 bazarima, eventima koje u jednom danu posjete hiljade posjetilaca i koji su fantastična prilika da se predstave najbolji proizvodi iz BiH u internacionalnom okruženju. Kao veliki pristalica netvorkinga Lejla želi da poveže žene raznih profila i iskustva, ali i da uspjehe impresivne poslovne zajednice BiH u Austriji napravi vidljivim. Naravno uz rad i podršku upravnog odbora BWBH udruženja i njenih članica, te saradnji sa Udruženjem poslovnih žena BiH, često i uz podršku ambasade BiH u Austriji i stalne misije BiH pri OSCE i UN.

Nakon što je na porodiljskom odsustvu dobila otkaz, Meliha je neko vrijeme nastojala naći posao, a onda ga je odlučila sama sebi napraviti. Ona je autorica televizijske emisije “Mamine dileme“, koja se već drugu sezonu emitira na Face TV-u. Emisija se rodila u njenom domu, u njenoj glavi, a danas je prisutna u domovima stotina porodica koje ne mogu zamisliti nedjelju u 17 h bez Melihe, i tema o kojima ona razgovara sa svojim gostima, a koje su bitne za cjelokupno društvo. Inače, iza televizijskih emisija stoji tim ljudi – u “Maminim dilemama“ taj tim je Meliha. Čitav koncept emisije osmislila je sama, ulažući sebe i svoja sredstva, sama se izborila da je snimi, da nađe goste, uredi studio, nađe sponzore i televiziju sa kojom će sarađivati. Za nju ne postoji nemoguće! Emisija je danas prepoznatljiva, popularna i veoma važna. Meliha je izvrsna novinarka i urednica, a svoj posao obavlja u skladu sa visokim profesionalnim i etičkim standardima. Na prvom mjestu joj je porodica, i to je prenijela na ekran. U svijetu velikih medija, sponzora, marketinških magova, Meliha pliva sama i bori se. Njena borba daje drugim ženama, majkama, porodicama, priliku da kažu nešto što ne govore često, da pitaju nešto što ne smiju pitati i da čuju i vide nešto što nigdje nemaju priliku čuti i vidjeti.

Besima Svraka je glavna i odgovorna urednica FBL magazina. Za mene pojam uspjeha i izvrsnosti. Besima je djevojka sa Alipašinog polja, "obična" a po svemu neobična. Upoznala sam je u vrijeme poplava, zajedno smo pakovale humanitarnu pooć. Besima je neko ko je bio dovoljno hrabar da se otisne u poduzetništvo i to pokretanjem portala o modi i ljepoti. To možda i ne bi bila posebna priča da ona nije, u vrijeme kada su svi gasili štampana izdanja, svoj portal pretvorila u časopis. Besima je dokaz da je sve moguće, i to SVE - u Bosni i Hercegovini. Bez štele uz puno rada, truda i entuzijazma. Besima je primjer o kome treba pisati i pričati mladima jer je pokazala da postoji način kako biti izvrstan.

Snježana je dipl. žurnalistkinja i dugogodišnja urednica Dječjeg programa BHRadio1. Među starijim generacijama poznata kao "Budilica probudilica". Među mlađima poznata kao teta Snježa iz Dječijeg programa BH Radija i emisije Ringišpil. Žena čiji vas glas umiruje i nosi u djetinjstvo. Žena koja ne samo da radi, nego živi svoj posao. Teta Snježa je pojam za lijepo djetinjstvo, za radost, kuturu, umjetnost, za sve lijepe trenutke kojima treba biti obojeno svako djetinjstvo. Ono što je najdivnije u vezi sa tetom Snježom je to što je na desetine dječaka i djevojčica neumorno prenosila i prenosi znanje i ljubav prema radiju, otkrivajući im male tajne velikih majstora. Odrastanje uz teta Snježu je ono što želim svim generacijama. Snježana Galić je dugogodišnja novinarka i urednica emisija za djecu još na Radio Sarajevu, sada na Radiju Bosne i Hercegovine te je u kontinutitetu radila za djecu i sa djecom. Dobitnica nagrada za radofonska ostvarenja, autorica brojnih emisija. Snježana Galić kroz emisiju "Ringišpil" koja se već 18 godina emituje na Javnom servisu, afirmiše mlade stavaraoce i stvaraoce za djecu, populariše dječja prava, te joj je 2012. na književnoj manifestaciji "Vezeni most" uručena nagrada "Mali Princ" za popularizaciju dječje književnosti, a 2016.godine Snježana je prva dobitnica UNICEF-ove nagrade za životno djelo za doprinos promociji prava djeteta. Emisija "Ringišpil" postala je prava mala radionica novinarstva za osnovce gdje se mogu iskazivati kao voditelji i reporteri. Mnogi njeni saradnici sada su već poznati profesori, režiseri i novinari. Ponosna je majka kćerke Vande i baka svojih unuka Milana,Marka. Sofije i Marije.

Mandica Živković je ravnateljica Centra za kukturu Orašje. Od kako je Mandica preuzela Centar kulture Orašje, onako ženski, hrabro se bori za normalizaciju njegovog rada. Ono što Vam žitelji Orašja mogu potvrditi je da nikada nisu imali bolji, ljepši i raznovrsniji repertoar u Orašju. Mandica je vratila dušu i udahnula život Centru Kulture, a tako i Orašju. Mandica je jako aktivna i u drugim segmentima društvenog života. Predano radi na stvaranju ljepšeg u ugodnijeg suživota svih gradjana Orašja kroz svoj rad u Međureligijskom vjeću Orašja. Mandica je i jedna od osnivačica i predsjednica Udruženja žena Posavski cvijet Orašje. Udruženje Posavski cvijet je u svom, ne dugom, radu pokazalo kao lider u ekonomskom osnaživanju žena. Ako se doda da je Mandica pored svih svojih poslovnih i društvenih aktivnosti i majka, supruga, kćerka, dobra domaćica i izvrsna kuharica. Da često svoju rodbinu i prijatelje obraduje izvrsnim tortama i drugim kolačima, čini je zaista više nego inspirativnom osobom.

Dijana Raković inspirira kreativnošću i idejama. Posebno njena ideja “Beboteke“. Nešto zanimljivo, drugačije, a sa njenim planovima i obrazovno korisno. Pjesmice za djecu na našem jeziku sa originalnom muzikom i animacijom su baš ono što djeci treba. I ne samo da je Dijana osmislila “Beboteku“ već sve svoje slobodno vrijeme, iako je i sama majka i supruga, posvećuje izvođenju besplatnih predstava djeci u vrtićima i sa teškoćama u razvoju. Dijanu su za nagradu nominovale tri osobe, i u svakoj nominaciji je pisalo slično: jedinstvena, uspješna, hrabra majka, supruga, žena koja čini velike stvari za grad Doboj, ali i ostatak zemlje. Motivira i pomaže prvenstveno mališanima, ali i velikima tako što svojom energijom i mladošću daje nadu za bolje sutra.

Alma Hrasnica Dervišević, akademska grafička dizajnerica, predsjednica i osnivačica udruženja GREEN ART; status Istaknute samostalne umjetnice dodijelilo joj je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo Akademska grafička dizajnerica Alma Hrasnica Dervišević svojim umjetničkim angažmanom već godinama spaja iskonsku potrebu ljudskog bića za skladom i estetikom. Svojim kreativnim i inovativnim radom doprinosi razvoju kulture, ekologije i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Svoju kreativnost je usmjerila ka angažiranom dizajnu i na taj način djeluje za dobrobit društva i zaštitu okoliša. Kako bi kvalitetno djelovala na način koji najviše odgovara njenom senzibilitetu, ne čekajući druge da osmisle projekte za društvenu dobrobit, i da nju angažiraju u izradi vizualne poruke i printane kampanje, osniva udruženje GREEN ART, koje joj omogućava da samostalno osmisli i pokrene projekte za dobrobit društva i zaštite okoliša. Osmišljava projekte sa ciljem buđenja svijesti kod sugrađana na određeni problem u društvu i osmišljavanju konkretnih akcija na njihovom ublažavanju, suzbijanju i sl. Sad već ima iza sebe veliki broj uspješno realiziranih projekata, koji većinom pređu u projekte dobre prakse. Radi na promociji ljepota naše zemlje kroz projekat edicije “LIST zaštićena područja FBiH“, likovne izložbe istaknutih umjetnika, promovirajući kulturnu, historijsku, likovnu, prirodnu baštinu naše zemlje. U svoje projekte uključuje ili osmišljava za djecu i odrasle sa poteškoćama u razvoju, zalagajući se za inkluziju. Realizirala je PRVI EKOLOŠKI MAŠR u FBiH uz umjetnički perfomans gdje su svi učesnici na kraju formirali DRVO SRAMA. Veliki je broj projekata iza nje, a izdvajamo aktuelni projekat ČEPOĆILIM koji je doživio svjetski i domaći uspjeh, a koji su mediji proglasili fenomenom. Kreirala je mozaik od PVC čepova sa šarom bosanskog ćilima, dimenzija 3 x 10 m, koji je postao nova turistička atrakcija Kantona Sarajevo. Postavljen je kao stalna umjetnička instalacija na Ciglanama kod kosog lifta u Sarajevu, i već mnogi šalju slike ispred mozaika sa naznakom #čepoćilim i postaju dio Galerije portreta ČEPOĆILIM. Na projektu su učestvovali sugrađani, neki skupljajući čepove za mozaik, a njih 530 je pomagalo u njegovoj izradi kroz 30 art eko radionica koje je udruženje GREEN ART organiziralo. Spoj umjetnosti i ekologije, Alma je dokazala da otpad može postati umjetnost i radi na promociji kulturne baštine na jedan zaista inovativan način. Alma Hrasnica Dervišević je originalan i značajan glas u Bosni i Hercegovini u borbi za ekologiju kroz umjetnost, te za širenje i očuvanje bosanskohercegovačke kulturne baštine.

Direktorica radija ZOS Stara narodna kaže: "Ono što te ne ubije, ojača te". Ova rečenica najbolje opisuje direktoricu Radija Zos iz Tešnja, Amelu Sejdić koja je sa deset godina doživjela veliku tragediju u Maglaju. Izgubila je majku, bila teško ranjena, ljekari se nisu nadali da će preživjeti, međutim nekim čudom se to desilo. Preživjela je, i zajedno sa sestrom starom samo dva dana krenula dalje kroz trnje i kamenje, ali sigurno i odlučno. Nakon osnovne škole, završila je Srednju tehničku školu u Tešnju, a potom upisala Fakultet političkih nauka, Odsjek žurnalistikei diplomirani je menadžer multimedije. Uporedo radi i studira, dobra je majka i supruga, a prije svega dobar čovjek i veliki humanista. Uspješno je osmislila i realizovala niz humanitarnih akcija. Njen angažman na Radiju Zos počeo je 2014. godine. Ovo je za nju bio jedan veliki izazov. Prihvatila se posla i pokazala da može. Kao direktorica Radija ZOS Tešanj iskorištava svaku moguću priliku i šansu da pomogne, naročito ženama.

Kao autorka, urednica i voditeljka kroz svoju emisiju "Ženski kutak" je ugostila preko 350 uspješnih žena iz raznih oblasti. Ujedno se bavi i biznisom, te kroz svoju agenciju za odnose s javnošću radi uspješne projekte edukacije iz oblasti marketinga i odnosa s javnošću. Smatram da joj je mjesto među nominovanim ženama, od kojih su neke i bile gošće njene emisije. Kroz emisiju "Ženski kutak" promoviše pozitivne primjere, a kroz primjer svake gošće skreće pažnju mladim djevojkama ko bi im trebali biti uzori. U njenoj emisiji nema estradnih i reality zvijezda, njene gošće su doktorice, profesorice, pravnice i umjetnice.Trudi se da promoviše kulturna dešavanja, a također se bavi i društveno-odgovornim radom, prateći rad i podržavajući društveno osjetljive kategorije kao što su djeca sa poteškoćama, osobe s invaliditetom, oboljeli i slično.

Sanijela Matković je uspješna i nagrađivana bosanskohercegovačka književnica. Članica je PENA-a BIH, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i širokobriješkog ogranka Matice Hrvatske, kao i Društva hrvatskih književnika. Do sada je objavila je nekoliko zbirki dramskih tekstova, ljubavnu, duhovnu i zavičajnu poeziju te jedan roman. Njezini radovi objavljivani su u brojnim zbornicima, tjednicima, glasilima te na poetskim i književnim portalima. U razdoblju od 2005. do 2015. godine napisala je i režirala 23 kazališne predstave, izvođene u BiH i Hrvatskoj. Unatoč dvjema kroničnim bolestima s kojima se bori, ne predaje se i dalje neumorno radi, posvećena svojoj najvećoj ljubavi - pisanju, ali i kazalištu i slikarstvu. Vrlo je aktivna na društvenim mrežama, gdje svakodnevno objavljuje svoje radove i ideje za nove projekte kojima dodatno promiče stvaralačke angažmane iz područja kulture i umjetnosti, prvenstveno na nacionalnoj, ali i s tendencijom širenja na internacionalnu razinu. Sanijela Matković je snažna žena i izvrsna umjetnica te stoga i više nego poželjna kandidatkinja za nositeljicu ove nagrade.

Aida je nastavnica predmeta Muzička kultura u ''Prvoj osnovnoj školi'' u Donjem Vakufu i osnovnoj školi ''Hasan Kajfija Pruščak''u Pruscu već dvadeset godina. Kroz redovne vannastavne aktivnosti poput horske sekcije, već dugi niz godina zajedno sa svojim učenicima uči, radi, usavršava se, djeluje kroz društveni i kulturni život općine Donji Vakuf i šire. Svojom muzikom povezuje ljude i djecu iz različitih gradova cijele BiH. Njeguje i razvija ljubav prema pjesmi i različitim kulturama. Motivator je i podrška svim generacijama, a posebno članovima horskih sekcija kojih u Vakufu ima tri 4 (dva školska hora, Omladinski i VIS „Forte“) sa ciljem očuvanja i njegovanja prvenstveno tradicionalne muzike a potom domaće bosansko-hercegovačke pjesme, obogaćivanja kulturnih sadržaja, podizanja svijesti o važnosti društvenog i kulturnog angažmana, izgrađivanja samopouzdanja individualnim pristupom i jasne poruke da se svaka prepreka može savladati. Sa svojim horovima, organizator je mnogih općinskih manifestacija i iskreno se nada da će se pojaviti neko ko će jednog dana nastaviti njen dugogodišnji angažman.

Olivera Dodig je u dugogodišnjoj karijeri prošla sve vidove radio i televizijskog djelovanja - od spikiranja i vođenja emisija, uredničkih pozicija značajnih programa na radiju i televiziji do Direktorice programa BHRTa. Danas je urednica i voditeljica emisije Putevi zdravlja na BHT1. Emisija je na programu 10 godina i premašila je brojku od 350. Iako je dugotrajna , svaka emisija nudi novi sadržaj, jer Olivera unatoč teškim prilikama na BHRT, svaki put predstavi nove metode, ljude koji su korak ispred i da informaciju i onima koji je mogu dobiti samo na ovaj način.Emisija je jedna od najgledanijih i priznata je i u regionu. Olivera je uvijek i prije svega bila je i ostala novinar koji promiče dobre prakse, bori se za bolji pristup i vidljivost u svim životnim sferama za sve, a ponajviše za potrebite. Od ankete, preko priloga i veoma stručno vođenih razgovora do uređivanja, sve u jednom Olivera Dodig može i treba biti inspiracija mladim novinarima, te stoga smatram da je zaslužila nagradu Snaga izvrsnosti iz oblasti medija i kulture.

Selma Selman, porijeklom iz Bihaća, je prva Romkinja sa završenom Likovnom akademijom u Bosni i Herzegovini nakon koje je završila master studije u USA na Syracuse Univerzitetu, gdje trenutno živi i stvara. Pokrenula je projekat u okviru kojeg pomaže osnovno školovanje romskih djevojčica u Bosni i Hercegovini. Kroz fondaciju "Marš u Školu" već treću godinu prikuplja novac za romsku djecu u rodnom Bihaću, i kako Selma ističe, projekat se sa 15%, koliko ih je redovno pohađalo nastavu, podigao na 95%. Selma smatra da se jedino edukacijom može prekinuti krug siromaštva u Jugoistočnoj Evropi. Selmin projekat ima za cilj djevojčicama, koje su posebno ranjiva kategorija društva, osigurati stipendiju i mentorstvo te elementarne potrebe kao što je ručak u školi za svu ostalu romsku djecu u osnovnoj školi Gornje Prekounje - Ripač, u Bihaću.

Mara Lakić Brčaninović jedna je od najuspješnijih bh. košarkašica. Harizmatična žena koja i pored svih uspjeha, prije svega sa zadovoljstvom ističe da je ponosna Tuzlanka, iako nije rođena u ovom gradu. Svojim sportskim angažmanom dala je svojevrstan pečat tuzlanskoj, jugoslavenskoj i bosanskohercegovačkoj košarci. Njena košarkaška karijera počela je u tuzlanskom klubu „Jedinstvo Aida“ s kojim je osvojila titulu prvaka Evrope, a u koji se nakon osvojenog srebra na Olimpijskim igrama 1988., u Seoulu, igranja u Turskoj, Italiji, Švicarskoj i Njemačkoj, vratila onda kada je bila najpotrebnija. Nije željela dopustiti da njen klub nestane sa sportske mape. Od tada aktivno radi sa mladima, promoviše žensku košarku i daje podršku mladim djevojkama da se bave ovim sportom ali i uči ih da upornost i trud se uvijek vode ka izvrsnosti, kako u sportu tako i u životu.

Najuspješnija je fudbalska trenerica i igračica sa osvojenih 17 titula sa SFK 2000 Sarajevo. Selektorka ženske seniorske reprezentacije Bosne i Hercegovine, sinonim bh. ženskog fudbala od sticanja nezavisnosti. Sve ove godine radi na popularizaciji ženskog fudbala kako u zemlji, tako u inostranstvu, gdje je SFK 2000 Sarajevo redovan učesnik takmičenja u Ligi prvaka. Cijeli život je u sportu i istinski primjer sportaša od glave do pete. Koliko malo se ulaže u sport svima je poznato, na žalost još manje u sportove u kojem učestvuju žene. Ipak, to Samiru nije pokolebalo da bude izvrsna u onome čime se bavi. Najtrofejnija je igračica i ternerica u BiH te svo svoje znanje i energiju ulaže u mlade i pravi je primjer kako se bori za ravnopravnost spolova. Pored toga Semira se bavi brojnim volonterskim aktivnostima ali ne voli o tome.

Nudžejma je osnivačica Udruženja rekreativaca trkača “Trčanje i to“. Međutim, popularni (skraćeno) #TiTo nije samo udruženje, to je čitav pokret koji čine nevjerovatni ljudi koji rade na sebi i u fizičkom i mentalnom smislu. Kroz njen direktni angažman motiviran je veliki broj osoba, posebno žena i među njima velikog žena sa hidžabom da se počnu baviti trčanjem. Danas grupa ima više od 200 članova koji se spremaju za različite trkačke i triatlonske distance i takmičenja. Posebno je vrijedan pažnje njen društveni angažman kroz društvene medije na motiviranju djevojaka i žena da se bave sportom. Nakon velikog uspjeha sa grupom Trčanje i to, Nudžejma je pokrenula i organizirala veliki međunarodni sprint triatlon BH Green Lake Triathlon Cup 2019 u Lisičićima kraj Konjica, koji će se održati 18. 8. 2019. Iako se održava prvi put, svojim volonterskim radom je uspjela dovesti više od 160 takmičara iz 9 zemalja svijeta, od čega je više od 40 žena, među njima i tri s hidžabom. Ovo je prvi sprint triatlon te vrste, koji od svog prvog izdanja piše historiju s namjerom da se već sa narednim izdanjima upiše na listu nezaobilaznih međunarodnih događaja u svijetu triatlona. Osim sportskog karaktera, ovaj triatlon će okupiti porodice i promovirati BiH i Konjic (Jablaničko jezero) u najljepšem svijetlu kroz prateće događaje na sprint triatlonu. Sve je ovo je organizirala Nudžejma. Uporna, spremna na odricanje, čovjek prije svega, motivatorica i konačno prva žena sa hidžabom u Evropi koja je završila middle distancu u triatlonu (Ironman 70.3) sa zastavom BiH na svojim leđima.

Sportistkinja i humanitarka Iako se o ženama u sportu jako malo i gotovo nikako ne govori, Bibija Kerla je svojim nevjerovatnim talentima postigla da se za njeno ime itekako čuje. Bibija Kerla je nastupila na ZOI 1984. u Sarajevu i 1988. u Kalgaryju, bivša je atletičarka, brzoklizačica, fudbalerka, a danas je kuglašica. Svaki sport kojim se bavila birala je srcem i njime se bavila iz ljubavi, bez opterećenja. Znala je Biba i za padove, povrede, neuspjehe, ali je uvijek davala sve od sebe da bude najbolja u onome čime se bavi. Osim sporta, Biba je poznata i po humanitarnom radu. Organizirala je i učestvovala u mnogim humanitarnim akcijama, a aktivna je volonterka u inicijativi “Tanjir više“ u sklopu kojeg nosi hranu ugroženim porodicama. Biba je primjer izvrnosti jer je svojim djelovanjem i radom pokazala cijeloj javnosti šta znači red, trud, rad i veliko srce.

Suzana Toplić-Berberović je moja mama. Oduvijek je inspiracija nama, ali i osobama sa kojima se druži. Neumorna je u svojim aktivnostima. Svaki dan ide i radi. Pokazala je bratu i meni da se trudom najbolje stvari dešavaju. Sportom se bavi oduvijek. Dok je brat bio mali, sa njom sam išla na aerobik. To je moje prvo sjećanje na njenu fizičku aktivnost. Učila nas je da vozimo bicikle, plivamo. Sada kada smo veliki, a njoj 50 godina, opet pokazuje da nije kraj. Počela je 2016. da trči. Već te godine istrčala je prvi polumaraton u Sarajevu. 2017. godine u Istanbulu je istrčala prvi marathon 42,2 km. 23. 9. 2018. godine je u Moskvi pretrčala maraton za četiri sata i 17 minuta! Upravo ju je taj rezultat vodi na jedan od šest velikih svjetskih maratona – Chicago 2019. To će trčati u oktobru 2019. Naša mama je – “Born to run”, ali je i bosanska žena. Peče i najljepši domaći kruh. Kuha nam divna jela i motivira na bitne stvari u životu. Zdravlje i dobre osjećaje zna potaći u svima oko sebe. Naša Suzana je još i aktivna planinarka u matičnom planinarskom društvu “Zlatni ljiljan”. Tamo volontiraju i educiraju mlade da borave u planini i uživaju u tome. Mama ne prestaje sanjati. Omiljena je u društvu jer se voli šaliti. Malo nas nekada i uplaši svojim planovima. Ali kada ona naumi nešto, sve pokuša da bi i ostvarila zadano. Moja, naša mama treba dobiti nagradu za sve što je dosada napravila, i u svojoj obitelji i kao građanka u svom gradu.Takve žene donose promjene i nama mladim djevojkama su primjer i poticaj da idemo još i dalje. Jedan od hobija je i muzika koju rado sluša dok vozi, kuha, pere. Uz film i knjige ona nas je već naučila kako da lakše spoznamo svijet u kojem živimo.

Fitness trenerica, nutricionistica i fizioterapeut Sanita Dizdarevic je uspješna, jaka i nezavisna žena koja se hrabro suočila sa sobom, i mijenjajući sebe, svoje navike i aktivnosti postigla je nevjerovatne rezultate za vrlo kratak period. Nije stala na tome nego je svoje znanje počela da nesebično dijeli sa mnogim osobama širom Bosne i Hercegovine, dajući im sebe za primjer, motivirajući ih, pružajući podršku u radu i zajedno sa njima slaveći uspjehe. Ona svojim primjerom pokazuje da se upornošću, treningom i istrajnošću može postići ono što ni sami nismo svjesni da možemo. Pravilna prehrana i vježbanje sa Sanitom nas dovodi do naših ciljeva, prelijepog izgleda i zdravog života. Kao neko ko je izgubio pedeset kilograma, ona pomaže i savjetuje sve svoje klijente da nikada ne odustanu od svojih snova. Čovjek nije sretan ako svoju sreću i mudrost ne podijeli sa drugima! Upravo zbog toga Sanita itekako zaslužuje da bude nositeljica nagrade “Snaga izvrsnosti” jer ona je očigledan primjer toga!

Iz razloga sto je Arijana Vojic odlican primjer uspjesne mlade porodicne,poslovne i zene sportiste. Svojim primjerom dokazuje da zena moze biti i dobra majka,supruga,rukovodilac i istinski sportista i sportski radnik. Pored toga sto je Arijana Vojic na celu Turisticke zajednice USK,vec dugo godina gradi svoju uspjesnu sportsku karijeru.Arijana Vojic iz Bihaca, bila je aktivna rukometna igracica do 2005.god.,Prvi zenski rukometni sudija u BIH do 2011.god.;Prvi i jedini zenski rukometni delegat/kontrolor sa Europskom rukometnom kategorijom (EHF Delegate) od 2014.god. Prvi i jedini rukometni delegat iz BiH sa Svjetskom rukometnom kategorijom (IHF Delegate) od 2018.god. Od momenta stupanja na medjunarodnu rukometnu scenu,stalno prisutna u ulozi sluzbenog lica na utakmicama Europske lige sampiona,te ucesnik velikih europskih i svjetskih rukometnih prvenstava. Iza nje su: Europsko rukometno prvenstvo u Švedskoj 2016 (žene seniroi), Europsko juniorsko rukometno prvenstvo za žene u Sloveniji '2017', Svjetsko juniorko rukometno prvenstvo za žene u Mađarskoj '2018', Europsko rukometno prvenstvo u Francuskoj '2018' (žene seniori), Svjetsko juniorsko prvenstvo za muškarce u Španiji '2019', Finale Europske lige šampiona – DELO WOMEN'S EHF FINAL4, 2019 Usprkos činjenici da na ovim velikim takmičenjim nažalost nema rukometne selekcij BiH, zastava Bosne i Hercegovine se ipak vijori, upravo zahvaljujući Arijana Vojić. Upravo tako će se zastava Bosne i Hercegovine zavijoriti veći u novembru 2019.god.u Japanu, jer Arijana Vojić putuje u Tokyo, na Test turnir za Olimpijske igre, a potom u grad Kumamoto gdje će se odigravati Svjetsko rukometno prvenstvo za žene, a na kojim će Arijana obavljati ulogu IHF Delegata.

Sabaheta Koshi je majka četvero djece, koja je napustila posao kako bi seposvetila porodici. Njen plan bio je da se, kad djeca krenu u školu, vrati na posao, ali je rat omeo njene zamisli. Sabaheta je jedna od osoba koje pripadaju takozvanoj “izgubljenoj generaciji”. Rat ih je zatekao u najproduktivnijim godinama, ali nove postratne prilike i nisu baš bile obećavajuće. Nakon izazova koje je donio privatni sektor, Sabaheta se osjećala izgubljenom i nemoćnom, ne mogavši se izboriti s činjenicom da za nju posla nema. Izlaz iz teške situacije je pronašla u ručnom radu. Krenula je od šivenja donjeg veša za djevojke, a onda su joj se otvarale nove prilike pa se okušala i u pravljenju nakita, pletenju, šivenju torbi, oslikavanju stakla... Kako kažu: što očima vidi, to rukama pravi. Kao nezaposlenoj osobi, jedini način zarade imala je u prodaji svojih rukotvorina. Ma koliko teško bilo, sa zdravstvenim problemima sa kojima se susrela u međuvremenu, Sabaheta nije odustala i dan-danas svaki dan proizvede neku novu rukotvorinu. Uvijek pred sebe stavlja nove izazove, okušava se u novim tehnikama, isprobava nove stvari, i nikad ne odustaje. Za pokretanje šireg biznisa trenutno nema načina, te svoje proizvode prodaje putem Facebooka i u nekim prodajnim objektima svojih prijateljica. Sabaheta je pravi borac i inspiracija mnogima.

Bahrija je jedna izuzetna žena, vrijedna spomena. Na samom početku kada je organizacija “Žene za žene” po cijeloj BiH, održala edukaciju žena u ruralnim sredinama Bahrija je pomogla u osnivanju Udruženje žena u jednom selu pored Lukavice. Žena sa osnovnom školom bez obrazovanja imala je želju pomoći drugim ženama. Uvijek je pronalazila način kako zaraditi i pomoći drugima. Tada je zasijala svoju njivu matičnjakom, drugu njivu krastavicama, treću grahom – i tada je uposlila ostale žene iz udruženja. Bio je to mali novac koji je sa mukom zarađen. Zatim ide na kurs pčelarstva, pa kurs za berbu i preradu ljekovitog bilja. Sada proizvodi - mehleme, sirupe, ulja i tinkture. Pored prodaje za sebe i svoju porodicu, sve što zaradi Bahrija još uvjek nesebično poklanja.

Hasiba Omerović je predsjednica Udruženja „Plodovi zemlje” iz Lukavice kod Gračanice Hasiba je borac koju je život namučio i naučio prvenstveno biti čovjek. Udala se i živjela na selu, u zajednici. Nije mogla postati majka. U maloj sredini takva žena je potlačena i najčešće ponižena. Liječenje od steriliteta bez uspjeha ju je vratilo u prirodu i prirodnim proizvodima. Počela je da čita knjige poznatog travara Sadika Sadiković i austrijske travarke Marije Treben. Tada počinje po njihovim receptima raditi kupke, banje, čajeve te ubrzo postaje majkom. Nakon pomoći sebi, počela je pomagati drugima. U kratkom vremenu postaje poznata ne samo u kraju, već i šire. Pravi i svoju FB stranicu imena "Siba ljekoviti proizvodi", gostuje i na TV. Nesebično pomaže ljudima. Možete je pronaći u novinama pod naslovom "najbolji travari regiona" gdje piše recepte. Predsjednica je Udruženja "Plodovi zemlje" Lukavica i učestvuje na sajmovima širom BiH i dalje.

Prije 5 godina Senija Džomba se susrela sa opakom bolesti-malignim tumorom. U 30 dana imala je čak 3 operacije koje su na kraju praćene i infekcijom. Senija nije bila suočena samo s bolešću, nego i s borbom za egistenciju sebe i svog sina. Komplikovane zakonske regulative, koje prepoznaju bolest i bolovanje, ali ne prepoznaju da žena koja je samozaposlena kada je na bolovanju - ne radi i nema mogućnost da uplaćuje doprinose. A ako ne uplati doprinose ne može ostvariti zdravstvenu zaštitu. Te regulative ali i potreba za osnovnim prihodima za život, natjerali su Seniju, da za vrijeme primanja kemoterapije, zračenja i ostalih terapiju da odmah poslije izlaska iz bolnice radi i tako je shvatila da je rad i kretanje posebna terapija koja je odrzala u zivotu. I tako cijelo vrijeme liječenja. Senija je rođena 1958.godine u radničkoj porodici te je od malih nogu učena da se radom sve može postići. Kako joj je njena majka uvijek govorila, da prvo treba završiti zanat pa sve ostalo, upisala je frizersku školu koju je uspješno završila, zatim majstorski ispit, sa 25 god. postala poduzetnica i cijeli zivot posvetila edukaciji i ucenju. Imala je priliku da obilazi svijet i frizerski zanat uči od najboljih. Od 1983 god. je ponosna vlasnica salona ljepote Debi Lux. Senija se čitav život bori za sebe i svog sina, bolest ih nije oslabila nego ojacala, jer su naučili da svaku situaciju treba prevazići dostojanstveno i pomoći i drugima da prevaziđu iste probleme. Snaga majke je nadmašila sve bolesti jer slabostima nije bilo mjesta. Senija je izvrsna jer je svojim radom i voljom prevazišla bolest, a zahvaljujući talentu za posao kojim se bavi, i danas uljepšava ljude oko sebe. Zbog svega navedenog Senija je zaslužila nagradu Snaga izvrsnosti!

Ako se neko može reći “Živim, dakle borim se“, onda je to Amira Jahić. Bila bi duga lista svih Amirinih ljekarskih dijagnoza zato ćemo spomenuti samo onu osnovnu: reumatoidni artritis i sve ono što se veže s njom. Amira i njen muž žive od invalidske penzije njenog muža, koja jedva može da pokrije troškove njenih lijekova. I tu dolazi do izražaja Amirina snaga, borbenost, njena izvrsnost. Bez obzira na jake bolove, Amira se ne predaje i svojim bolnim prstima plete i veze, često i u poluležećem položaju, da bi sebi i svom mužu ostvarila dodatni prihod i život učinila ugodnijim. Amira je i društveno angažovana u svom Livnu. Ona žene u Livnu obučava vještinama pletenja i vezenja, u želji da ih ekonomski osnaži i na taj način pomogne njima, ali i svom Livnu. Amira Jahić bez obzira na svoju bolest snažno i smjelo korača i ne predaje se. Njena životna borba može i treba biti inspiracija svakoj ženi .

Ljilja Slišković je djevojka koja je nakon teške saobraćajne nesreće koju je doživjela sa svega 19 godina postala korisnik invalidskih kolica. Ipak takva situacija je nije obeshrabrila već je nastavila voditi normalan, samostalan život. U međuvremenu je izgubila oca, a nedavno i brata sa čijom suprugom i dvoje male djece Ljilja živi, i kojima pomaže u odrastanju i odgajanju, i ni trena ne posustajući bori se sa strujama života. Lijepa žepčanka, heroina, svojom hrabrošću i upornošću je pozitivan primjer mnogim osobama sa i bez invaliditeta. Ljilja je uspješna sportiskinja s invaliditetom, osvajačica brojnih odlikovanja u atletskim disciplinama, streljaštvu, kuglanju, pikadu, ali ono po čemu je Ljilja najhrabrija i najbolja u Evropi je apnei, odnosno ronjenje na dah za osobe s invaliditetom, u ženskoj konkurenciji. Ove godine Ljilja Slišković je bila pobjednica drugog Međunarodnog takmičenja održanog početkom avgusta u Srbiji i kao najbolja takmičarka u Evropi, donijela je po drugi put zlatno odličje u Bosnu i Hercegovinu te time potvrdila prvo mjesto osvojeno u Sloveniji. Ovu disciplinu je teško savladati i potpuno zdravim osobama, pa je potrebna posebno jaka volja osobama koje imaju neki oblik tjelesnog invaliditeta. Ljilja je aktivistica u ''Udruženju paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Zenica'' i radi na unapređenju kvalitete života osoba s invaliditetom kroz aktivnu participaciju u društvenoj zajednici, boreći se protiv arhitektonskih i komunikacijskih barijera; a za dostupnost zdravstvenih usluga; za prilagođenu medicinsku opremu i adekvatna pomagala. Ljilja svojim pozitivnim primjerom potiče osobe s invaliditetom, pogotovo mlade osobe, da se uključe u borbu za svoja prava i započnu samostalan život vrijedan poštovanja, kakav vodi ona.

Nataša je godinama pomagala radeći na projektima koje je finansirala Vlada Švedske, posebno na onima vezanim za poljoprivredu, pomažući ženama da ostvare svoje snove. Teško je riječima opisati snagu i istrajnost koju je Nataša ugradila u svoj rad. Danas, na malo drugačiji, okrutniji način Nataša se bori za svoj opstanak. Već godinu dana se bori s kancerom dojke. Još jednom je dokazala da je pravi ratnik. Citirat ću je : ''7 dana sam plakala nad svojom sudbinom. Nije lako znati da imaš rak u poodmakloj fazi i da nije operativan...A onda sam rekla -dosta plakanja, hajmo sad to srediti''. Svaka žena koja se nađe u njenoj situaciji je borac, ali snaga i odlučnost da pobijedi koju sam vidjela i osjetila kod Nataše je fascinantna. Nataša je majka troje djece, velike i divne Sare i dvoje malih slatkih klinaca .Borba još traje, ali sigurna sam u njenu pobjedu. I izvrsnost.

Nagrada izvrsnosti Vanji pripada u više oblasti ali nominujem je za kategoriju „ opstanak“. A evo i zašto: Lice koje vam vrlo često poželi dobro jutro sa malih ekrana u 6.00 ujutro ničim ne odaje da se izborila se sa karcinomom dojke i da je za to jako mali broj ljudi i znao. Samohrana je majka, borac, sjajan drug, kolega i prijatelj. Na ekranu je preko 20 godina a kao novinar i voditelj dane čini boljima a ljude vedrijima. Duhovita i puna životnog elana, u ljudima budi entuzijazam, snagu i vjeru u bolje sutra. Veoma je pravdena i predana. Vanja je empatična, puna volje, snage i dobrote. Vjeran i dobar prijatelj i osoba koja bi trebala biti kraljica opstanka zbog svega što je prošla. Vedrina kojom zrači uprkos nedaćama pokazuje njenu snagu da i u najgorim trenucima nađe volju da bude sretna i tu sreću i pozitivnost prenese i drugima.

Ne znam u koju kategoriju bih stavila Senu, ali mislim da je ona u mnogim aspektima života izuzetna. Izuzetna je kao čovjek i prijatelj. Sena je predsjednica udruženja žena "Vasila"; udruženja koje pokušava da očuva i održi živim potisnute i zaboravljene zanate kao što su: tkanje, pletenje, šivenje, vez, heklanje... Sena sa svojim saradnicama itekako uspijeva da zainteresuje širu javnost i, posebno bih naglasila, mlade djevojke i žene, da nauče ove zaboravljene vještine, da time doprinesu kućnom budžetu, a istovremeno da prošire svoje vidike, izađu iz kuće, druže se i osjete se posebnim. Sena je meni i mnogima inspiracija kao osoba koja ne poklekne lako pred životnim izazovima, koja vjeruje da ništa materijalno nije vrijedno da se izgubi mir, ljubav i predanost koju nosi u sebi i koje daje i prenosi na druge nesebično. Sena se, ne tako davno, suočila sa gubitkom sopstvenog krova nad glavom, utočišta koje su ona i njen pokojni suprug stvorili djeci i sebi. Mnogi bi na njenom mjestu očajavali, ali je ona pored zdravstvenih problema koje ima, ona je ostala vedra i preduzetna. Ni porodica, ni udruženje, ni prijatelji nisu trpili zbog toga. Ima nas mnogo koji se njenog primjera sjetimo pred našim izazovima i tako podignemo glavu i istrajemo.

Kada je njena prijateljica iz djetinstva umrla od karcinoma dojke 2002. godine, prvi puta je otišla na mamografiju. 2007.godine je ponovo otišla na mamografiju gdje su doktori otkrili „in situ“. Nakon njene operacije njen život je postao prava borba, za sebe, za žene koje su oboljele. Osnovala je udruženje „Narcise“ 2008.godine,sama platila registraciju, obilazila oboljele osobe, prikupljala članice koje su se prvi puta otvorile prema javnosti sa svojim strahovima, boli i tegobama. Organizuje, traži i dobija besplatne mamografijske preglede žena, bolesnih i zdravih.Ona utiče na sve nas žene i podiže nam svijest. Nije okupila bolesne žene samo u Orašju, objedinila je cijeli Posavski kanton, tri opštine Orašje, Domaljevac i Odžak, i udruženje sada broji 60 članica. Dio su mreže ''Zajedno smo jedno'', surađuju sa ženskim udruženjima...Sada radi na ideji da se u Bolnicu u Orašju uvede onkološki odjel, i da se uvede plaćanje putnih troškova za onkološke pacijente. Svoje udruženje je uključila u manifestaciju Trka/Šetnja za ozdravljenje u Sarajevu.Valentina je za sve žene, i oboljele i zdrave, heroina jer je prva progovorila o bolesti o kojoj se šuti, o kojoj se krije i koja se teško boluje. Valentina je pored svega ovoga supruga, majka dvoje odrasle djece, nana divne djevojčice.Ona je kćerka koja njeguje bolesnu majku, prijateljica, iskreni drug, prava kolegica. Zbog svega što je učinila, što je okupila oboljele na jednom mjestu, što i dalje nesebično čini i radi, što je učinila da ova bolest današnjice postane vidljiva, iako teška i opasna ali izlječiva ako se otkrije i reaguje na vrijeme, Valentina je zaslužila da je predložimo za nagradu Snaga izvrsnosti.

Rubina je mlada žena, rođenjem iz Sarajevau. Rubini život nije dodijelio baš najpovoljnije karte. Recimo da je dobila dobro kiseli limun, a od njega (osim limunade) ona je napravila još pet slastica. Rubina je 100% invalid i boluje od multiple skleroze. Ima supruga koji je obožava i dvije zlatne kćerke. U potrazi za što kvalitetnijim snom i čistim zrakom, Rubina i njena porodica odlaze na selo. Neko ko je bio “haustorče” počinje život na selu. Malo po malo, odlučili su se za nabavku muznih krava. Rubina je uz podršku supruga i kćerkica počela sa proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda koje svake sedmice dovoze u Sarajevo i nose na adrese. Bez ikakvog znanja i sa puno volje upustila se u avanturu. “Rubi milk” je poljoprivredno gazdinstvo koje se širi, i koje će donositi sigurnost njoj i njenoj porodici. Rubina je izvrsna žena i velika je inspiracija. Mogla je klonuti duhom i predati se, međutim ovoj mladoj ženi osmjeh ne silazi sa lica I svima nam može biti učiteljica života.

Svojim ličnim znanjem, radom i trudom, Fatima Gerzić, farmaceutski tehničar po struci, bavi se poljoprivredom, uzgojem ljekovitog bilja i pčela, proizvodnjom i prodajom proizvoda od istih već preko 20 godina. Uprkos velikoj tragediji koja je zahtijevala neizmjerno mnogo snage da se izdrži, Fatima se izdignula iznad svega i nastavila baviti svojim poslom. Uspjela je pored familije i troje djece da se izbori,nauči i stvori nešto sto ljudima daje nadu,a njoj osmijeh na lice. Uporna je, veoma ambiciozna i kreativna. Njeni proizvodi veoma su popularni i priznati kako u regiji tako i šire. Dobitnica je mnogih zasluženih certifikata, priznanja, medalja i nagrada i smatram da bi joj baš ova nagrada bila kao kruna na sve ostale. Fatima može biti velika inspiracija mnogim ženama. Ona je žena poduzetnica punim plućima i zaslužuje vašu nagradu.

Amina Muharemagić, vlasnica i direktorica poduzeća BEEMED d.o.o. Još kao studentica Amina Muharemagić imala je želju pokrenuti vlastiti biznis. Nakon što je diplomirala na Ekonomskom fakultetu odmah se upustila u poduzetničke vode. Iako je početak bio težak, uspjela je nakon svih izazova, teškoća i prepreka. Amina je vlasnica i direktorica kompanije BEEMED d.o.o. koja se bavi otkupom, proizvodnjom i prodajom meda i drugih prirodnih proizvoda na bazi meda, ljekovitog bilja i voća. Iako odrasla u gradskoj sredini, prepoznala je značaj sela i poljoprivrede. U cilju da pomogne plasmanu domaćih prirodnih proizvoda danas poduzeće sarađuje i otkupljuje proizvode od preko 130 kooperanata iz cijele BiH. Ona vjeruje u cjeloživotno učenje. S obzirom na to da su BEEMED proizvodi lider na tržištu u kategoriji meda, ova mlada poduzetnica uspijeva predano i odgovorno upravljati vlastitim biznisom. Inovativna je i postepeno širi asortiman, prateći potrebe tržišta te kreira brendove od svojih proizvoda. Svakodnevno radi na promociji, kako putem društvenih mreža, tako i kroz BTL. U međuvremenu je završila edukaciju i postala certificirani Life Couch ICI. Predsjednica je asocijacije Alumni Ekonomskog fakulteta u Tuzli. Članica je Skupštine Obrtničke komore TK i uključena je u mnoštvo drugih projekata, angažirana često kao mentorica za pokretanje, razvoj i unapređenje malih biznisa, često uključena i u volonterske radove. Uzor je mnogim mladim ljudima iz Tuzle i okoline.

Aktivistkinja za uzgoj i zaštitu sitnih životinja Joka Hasić je već dugo aktivistica Saveza za uzgoj i zaštitu sitnih životinja BiH. Njena ljubav prema životinjama se ogleda i kroz prepoznavanje njihove ljepote, jer je obavljala dužnost predsjednice Sudačkog odbora te kao međunarodni sudija za perad učestvovala u organizaciji nekoliko izložbi u BiH i inozemstvu. Učestvovala je na stvaranju nove rase golubova, prve na području Hercegovine – Hercegovačkog prugastog okretača. Svojim savjetima i radom, učestvujući u edukacijama i seminarima, obučila je veliki broj odgajivača peradi. Joka Hasić je svoj hobi pretvorila u posao. U vremenu kada veliki broj ljudi u našoj zemlji napušta kućne ljubimce, ona im daje dom. Godinama se bavi prikupljanjem i produženjem životinjskih vrsta. Daleke 2005. godine u svom vrtu za životinje udomila je preko osamdeset vrsta životinja. Joka je od samog početka formiranja u Savezu za uzgoj i zaštitu sitnih životinja BiH, uz sve funkcije koje je obavljala unutar Saveza, nesebično je pomagala kako životinjama tako i ljudima.

Mala poduzetnica, poljoprivrednica, društvena aktivistica Vesna Filipović je prije 4 godine registrovala kućnu radinost, želeći da ozakoni do tada svoj hobi izrade nakita. Svi oko nje su bili skeptici da će Vesa uspjeti, ali ona je bila odlučna i krenula je u svoj poslovni poduhvat. Naučila je osnove facebook promocije i prodaje. Uključila je svoju majku koja izvrno hekla i počela da dizajnira nakit s heklanim detaljima. Prateći trendove, shvatila je da bi se uz majčinu pomoć mogla “pozabaviti“ heklanim likovima dječijih crtanih filmova... Vesna je kroz jedan poziv za poljoprivrednice dobila sadnice jagode i odlučila da se okuša u njihovom uzgoju. I nikome čudno, proizvodnja je krenula. Shvativši da se sve ne može da proda u svježem obliku i da bi svoj prihod značajno poboljšala ako bi proizvodila slatko, od ideje do realizacije Vesni, kao i obično, nije trebalo mnogo vremena. Već je postalo poznato “Vesin pekmez od jagode“. Vesna dalje ide, svoje jabuke pretvara u izvrstan džem, paprike u ajvar... Vesna je i aktivna članica Udruženja Posavski cvijet. Vesna je izvrsna u svim oblastima, ako ima neka takva nominacija ....

Predsjednica Udruženja žena „Poljoprivrednice uskorsko - tešanjskog kraja“ Malo ko zna priču iza vrlo uspješne poljoprivredne zadruge koja djeluje na općini Tešanj, i preko koje stotine ljudi mjesečno prima platu, prehranjujući svoje porodice prodajom mlijeka. A priča zapravo počinje veoma jednostavno: početkom 2000tih godina gospođa Ruža je ugledala neke poljoprivrednike kako prosipaju kante mlijeka u kanal pored puta. Čekali su na suncu, sa kantama, a mljekarski kamion koji obično dođe i otkupi mlijeko od njih se ovaj put nije pojavio. Mlijeko se već pokvarilo i šteta je napravljena. Gospođa Ruža, čuvši tu priču, a i sama dijete poljoprivrednika, odlučila je uraditi nešto po tom pitanju. Svojom upornošću i snalažljivošću je, kroz nekoliko mjeseci, uspjela da pronađe donatore za laktofrize, da identifikuje prikupne stanice i ugovori mljekaru koja će redovno dolaziti i otkupljivati mlijeko iz stanica. Stotine porodica u općini Tešanj je dobilo redovna primanja, počeli su više da ulažu u stočarstvo, a preko ''Udruženja žena poljoprivrednica usorsko - tešanjskog kraja'' sa predsjednicom, gospođom Ružom, modernizirali su tehnologije muže. Mnogi su postavili i plastenike i kraj je počeo da se užurbano razvija. Kasnije je Udruženje preraslo u Zadrugu, ali još uvijek broji nekoliko stotina članova koji žive od toga. U općinu Tešanj godišnje uđe stotine hiljada maraka, samo prodajom mlijeka i za sve je zaslužna, sa svojom idejom i nezaustavljivošću, Ruža Vlajković. Gospođa Ruža je sa Udruženjem uradila još mnogo drugih projekata za dobrobit zajednice, ali ovaj izdvajamo kao najvažniji, ne samo za Tešanj već i za BiH. I zbog toga je nominujem, njena izvrsnost to uistinu zaslužuje!

Dragana Aćić je ponosna drvarčanka čiji je moto „Ako ti svijet takav kakav jeste ne odgovara – izgradi svoj!“ Vođena svojim motom, Dragana je prije nekoliko godina donijela odluku da se iz Banja Luke vrati u Drvar i pokrene porodični agrobiznis, koji danas djeluje u sklopu brenda „Domaćinstvo Aćić“. Osnovni cilj Domaćinstva jeste očuvanje lokalnih tradicionalnih proizvoda, koji se baziraju na šipurku, drenjini i trnjini i stvaranje uslova da što veći broj zaljubljenika u pomenute proizvoda može da uživa u njihovoj raznolikosti.Potrebno je naglasiti kako Dragana veoma dobro kombinuje stare recepture sa savremenim tehnološkim procesima u proizvodnji i preradi voća u ukusne i zdravstveno ispravne prerađevine. Inspiraciju i ideje pronalazi u dobrim i pozitivnim ljudima, porodici, prirodi i pisanoj riječi.

Mirela Kubura je mlada poduzetnica iz Kaknja koja je dokaz da se uprkos lošoj situaciji u državi i u trendu odlaska mladih iz naše zemlje, uz puno volje, truda i ljubavi može uspjeti. Diplomirala je na Poljoprivredno – prehrambenom fakultetu u Sarajevu, na odsjeku za Zootehniku, a potom i magistrirala na odsjeku za Hranu i ishranu životinja. Usljed nedostatka posla u struci, bila je angažovana kao voditeljica informativnog programa televizije Kakanj. Bila je i reporter u poljoprivrednim emisijama. Godinu dana savjetovala je poljoprivredne proizvođače kroz Savez poljoprivrednika iz Kaknja – KAP. Radila je i kao tehnolog u Mesnoj industriji u Visokom, te kao stručni savjetnik za poljopivredu u Agro centru u Busovači. Odbranom magistarskog rada, njeno obrazovanje se nije završilo. Stalno je težila usavršavanju, te učestvovala na različitim stručnim radionicama, seminarima, konferencijama te raznim vidovima neformalnog obrazovanja. Učestvovala je u brojnim projektima u svojoj lokalnoj zajednici i šire. Kad je stekla dovoljno iskustva odvažila se u poduzetničke vode. Osnivač je i direktor poljoprivredne apoteke „Fitomedika“ u Kaknju, koja već dvije godine uspješno posluje. U apoteku je utkala sva svoja stečena znanja i što je najvažnije ljubav prema struci. Nesebično poljoprivrednicima kroz svoj biznis pruža stručne savjete i nabavku kvalitetnog materijala te im pomaže da ostvare najbolje prinose i uživaju u rezultatima vlastitog rada. Član je redakcije Kakanjskih novina, u kojima izvještava građane o stanju poljoprivrede u njihovom gradu, a i šire. Supruga je i majka četverogodišnje djevojčice. Mirela je primjer mlade ambiciozne žene, koja je uspješna na svim životnim poljima i uvijek ima vremena da pomogne ljudima sa kojima surađuje, te konstantno ulaže u svoje napredovanje sticanjem novih znanja i vještina. Mirela je dokaz da žene mogu biti primjer uspješnog poduzetništva.

Direktorica poljoprivredne zadruge “Milk Land”, Devleta Pamukčić Mujabašić, je po struci diplomirana inžinjerka tehnologije. Nakon završetka Hemijsko-tehnološkog fakulteta znanje je sticala i usavršavala u industriji mljekarstva. U saradnji sa međunarodnim organizacijama Devleta je radila na projektima pokretanja otkupa mlijeka u povratničkim mjestima tuzlanske regije, kao i na projektima edukacije za povratnike kako bi se povećao kvalitet mlijeka. Gospođa Devleta zna koja je tajna uspjeha modernog zadrugarstva i šta su prednosti organizovanog okupljanja farmera u sektoru mljekarstva. “Naša zadruga je pokrenuta na ljeto 2014. godine na inicijativu grupe farmera-proizvođača mlijeka, koji zbog pojedinačne male proizvodnje nisu bili interesantni velikoj mliječnoj industriji. Danas pokrivamo širu tuzlansku regiju, sa 45 registrovanih otkupnih stanica, te dnevno proizvedemo preko 15 hiljada litara svježeg sirovog mlijeka. Otkupljujemo mlijeko od 955 registrovanih farmera i kontinuirano radimo na povećanju stočnog fonda, proširenju farmi i edukaciji farmera“. Ulaganje u adekvatnu edukacije i stalne obuke primarnih proizvođača rezultirao je da 99.2% proizvedenog mlijeka pripada ekstra klasi koja ispunjava najviše evropske standarde. Zadruga osigurava redovne mjesečne isplate zbog čega se broj zainteresovanih farmera širi, a povjerenje proizvođača raste. Zahvaljujući nabavci muzilice i laktofriza osiguran je napredak u proizvodnji, a time je „Milk Land“otvorio i nove prilike za investicije i razvoj zadruge. “Dobili smo nagrade za dobro poslovanje, te smo dobitnici različitih priznanja za pouzdanost i profesionalnost. Time smo pokazali da zadruga može napraviti ozbiljne rezultate, ukoliko tom obliku organizovanja farmera pristupite menadžerski i na modernim temeljima. Velika je stvar u cijelom ovom procesu imati pošten odnos prema farmerima i to će vam se vratiti kroz trajnu i stabilnu saradnju”, naglašava Devleta. Gospođa Pamukčić Mujabašić je zbog svoje stručnosti radila i kao sudski vještak.

Direktorica kompanije ''MI99'' Indira Omeragić je jedna od najmlađih direktorica na području Bosne i Hercegovine, koja je svojim radom i zalaganjem uspjela uzdići jednu proizvodnu djelatnost na nivo najuspješnjije u svome sektoru. Iako je sa svojih 20 godina imala laskavu funkciju direktorice, njezino neiskustvo se nije pokazalo kao nedostatak, nego je ona kroz niz pametnih ideja osmislila i uvela veliki broj proizvoda u već postojeći asortiman mliječnih proizvoda. Ono što se može istaknuti kao vrlina je upravo skromnost ove velike žene i majke, koja sve svoje obaveze uspješno realizira. Indira je žena koja stoji na vrhu jedne od najjačih firmi u BiH i za svoj uspjeh ona kaže da može zahvaliti privrednom razvoju Gradačca, kao jednom od gradova, koji predstavljaju središte mljekarske industrije u Bosni i Hercegovini. Indira je osoba koja je oko sebe okupila i izgradila tim profesionalaca, te je bila domaćin treninzima koji okupljaju eksperte iz ove industrije u našim pogonima. Ona povjerenje prema kupcima gradi kroz nešto što je veće od obične reklame i promocije proizvoda na taj način što je okupila cijeli sektor oko sebe , gradeći dijalog o zajedničkim problemima i izazovima. Kada je tržište Europske unije otvoreno za mlijeko, kompanija ''MI99'' krenula je u nadmetanje na najbližim tržištima, a zatim je otišla i dalje. Omeragić dodaje da je kompanija „MI99“ utemeljena na tradiciji i istovremenoj spremnosti da unosi nove tehnologije. Kompanija danas zapošljava 95 radnika s više od 1.500 kooperanata, ovo je ujedno I jasna poruka da je ovoj industriji je nužno ulaganje u inovaciju i tehnologiju kako bi se dostigli i zadržali standardi kvalitete na razini one koja je postavljena za tržište Europske unije. Ono što Indiru Omeragić čini drugačijim od ostalih jeste to što ona ne posustaje,nego nastavlja sa ulaganjem kroz stručno osposobljavanje uposlenika,te investicijama u suvremenu tehnologiju. I, ono što znamo jeste da ćemo uz Indiru nastaviti praviti iskorake, koji će Bosancima i Hercegovcima donijeti nova radna mjesta, te našoj zemlji priliku da se nastavi put ekonomskog razvoja.

U gradiću Kladnju, na obroncima planine Konjuh, živi svestrana Alma Čamdžić. Kao mlada djevojka svirla je harmoniku, pjevala u horu, bavila se sportom. Dugo vremena je sarađivala sa nevladinim organizacijama na jačanju žena i ugroženih društvenih kategorija, paralelno nadograđujući svoje fakultetsko obrazovanje. Nakon 16 godina rada u Centru za mlade i djecu, Alma pokreće svoj obrt „AlmaDerm“. U početku je to bila mala porodična kompanija. Po Alminim recepturama esencijalna ulja četinara i smilja, kozije mlijeko i ostale organske sirovine koriste se za proizvodnju sapuna, krema, seruma, a danas već ima stalnu prodaju u cijeloj Evropi i Dubaiju. Proizvodnja raste iz dana u dan, a izazov je odgovoriti na sve zahtjeve tržišta. Zahvaljujući upornosti Alme i njene sestre napravljene su dopune u federalnom zakonu koje su omogućile registrovanje sapundžijskog zanata, a njih dvije su bile prve dvije koje su se registrovale. Zbog svoje porodice, a najviše kćerke koja je osoba sa posebnim potrebama, Alma je bila prinuđena da promijeni mjesto boravka i nađe način kako da obezbijedi prihode za svoju porodicu, a kćerci omogući obrazovanje u specijalnoj školi u Sarajevu. Danas se Almini proizvodi mogu naći u dvije radnje na Baščaršiji i u Sarajevo City Centru. Posljednjih nekoliko sedmica Alma užurbano priprema proizvode za izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate. Svake godine provodi nekoliko mjeseci u Dubaiju, te je jedna od prvih malih porodičnih obrta iz BiH koja je uspjela osigurati prostor za prodaju kozmetičkih preparata, krema i sapuna na tržištu Bliskog Istoka. "Učestvujemo u Global Village okupljanju, koji kreće od 30. oktobra i traje šest mjeseci. Riječ je o jednom od najvećih događaja za turizam i zabavu u tom dijelu svijeta, i predstavlja izuzetnu šansu za prodaju i promociju naših proizvoda", objašnjava nam Alma. "Na našem tržištu se etabliramo kao brend kojiem kupci vjeruju. Potreban je veliki napor i odricanje kako bismo osigurali cijenu koja je pristupačna našim standardima. Nabavka kvalitetne ambalaže i sirovina, kreiranje dobre recepture, osiguranje prostora za prodaju, sve su to stvari koje svakodnevno traže da uložite novac. No, mi idemo dalje i pravimo rezultate. Meni je na početku bilo teško napraviti ime u Sarajevu, kao neko ko dolazi iz Kladnja. Danas pravimo ime u Dubaiju. Samo trebamo istrajati", pojašnjava Alma. Majka Harisa i Đane je danas sretna jer je nakon trnovitog puta upjela da ostvari svoje ciljeve i svojoj djeci omogući ljepšu budućnost.

Gospođa Mejra Halilović je srce kompanije Halilović d.o.o. koja je nastala kao mala porodična firma 1983. godine.Nakon ratnih dešavanja porodica Halilović poslovanje podiže iz pepela, a u godinama koje slijede svoje poslovanje proširuju na uzgoj i preradu ljekovitog bilja. Krenuli su sa certifikacijom i sakupljanjem bilja i proizvodnjom eteričnih ulja.Kompanija je narasla i ojačala i danas se bave proizvodnjom i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja te žitarica. Njihovi proizvodi se, osim u Bosni i Hercegovini, mogu naći širom Evrope, SAD i NR Kini. Osim što ostvaruju prihode za svoju porodicu, kompanija ima 24 stalno zaposlena radnika, a imaju i svoje kooperante širom Bosne i Hercegovine. Po riječima gospođe Halilović mladi ljudi treba da imaju jasan cilj i gledaju naprijed, a upornošću i radom postići će dobre rezultate. Imanje porodice Halilović nalazi se na Nišićkoj visoravni gdje se uzgajaja organsko ljekovito bilje. Mejra kaže da je najveći razlog zbog kojeg se počela baviti organskom proizvodnjom njena ljubav prema prirodi. „Uvijek sam voljela prirodu, i gledajući tu ljepotu uvidjela sam da je organska proizvodnja budućnost. Proizvodi koji su dobiveni ovako su prvo bitni djeci, ali i svima koji misle na sebe i na svoje zdravlje.“ Ljubav prema Nišićima i proplancima, ružama, lavandi, irisu, menti – prenijela je i svojoj djeci. Na imanju su svi, ona i suprug ali i dva sina te snahe, tri unuke i jedan unuk. Svi zajedno rade, i to baš što vole.Na nedavno održanom sajmu „Natural Products Expo East – Biofach America“ koji se redovno održava u Baltimoru, SAD, gospođa Halilović je pregovarala sa potencijalnim kupcima i radila na proširenju prodajne mreže Halilović proizvoda.

Slobodanka Popović je rođena je u Bileći, gdje završava matematičku gimnaziju, a nakon nje i Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Sa zvanjem diplomiranog inženjera poljoprivrede, vraća se u Hercegovinu i svoje prve primjene naučenih, ali i sticanja novih znanja, počinje u, tada malo poznatom i slabo razvijenom, sektoru ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja. U toj branši ostaje do danas, skoro dvije decenije. Stečena iskustva u praksi, na terenu, rezultiraju velikim brojem projekata na kojim je angažovana kao savjetnik, edukator ili konsultant u proizvodnji i preradi samoniklog i plantažnog ljekovitog bilja, na teritoriji cijele BiH. Najveći broj tih ima za cilj ekonomsko osnaživnje žene. Slobodanka sa saradnicima radi na recepturi za čajeve koji su spoj tradicionalnog iskustva i novih naučnih saznanja. Čajevi, kao i proizvodi namijenjeni njezi kože, su napravljeni od najkvalitetnijeg hercegovačkog ljekovitog bilja, lavande, vrijeska, smilja, žalfije i timjana. Iako su izazovi u plantažnom uzgoju bilja veliki, prostora za optimizam ima. Uz nabavku novih mašina povećava se mreža kooperanata, proizvodnja i prodaja. Slobodanka je takođe autor i koautor nekoliko naučnih radova o ljekovitim biljkama i članica brojnih projektnih timova.

Nakon studija na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, na odsjeku za geografiju, Danka Mikulić je 2004. godine stekla zvanje dipl. turizmologa. Strukom se počela baviti još za vrijeme studija, najprije kao referent turizmolog u lokalnoj turističkoj agenciji, a zatim pri lokalnoj samoupravi opštine Srbac, gdje je 9 godina obavljala funkciju direktora JU Turistička organizacija opštine Srbac. U jednom momentu, u želji za drugačijim pristupom poslu i ličnim razvojem, kao i doprinosom široj društvenoj zajednici, odlučila je da napusti tadašnje radno mjesto i oproba se u realnom sektoru. Uz podršku i nagovor najbolje prijateljice, koja je već radila u ovoj oblasti, odlučila se da ta nova branša bude upravo živinarstvo, koje na području opštine Srbac ima već dugu tradiciju, te su 2015. godine zajedno, kao ravnopravne suvlasnice, osnovale društvo sa ograničenom odgovornošću AVIS DM, koje se bavi proizvodnjom jednodnevnih pilića. Sam projekat bio je tzv. greenfield investicija, koja je počela sa izgradnjom jednog manjeg proizvodnog pogona u ruralnom dijelu opštine Srbac, u kome su instalirane polovne mašine za proizvodnju dan starih pilića. U naredne 4 godine kompanija je doživjela 2 proširenja kapaciteta, a svoj proizvodni pogon opremili su i novom savremenom mašinom, te tako stvorili uslove za bolji proizvodni rezultat. Posljednjim proširenjem, proizvodni kapacitet povećao se za 3 puta u odnosu na prvobitni, te se trenutno u pogonu proizvede oko 5 miliona dan starih pilića godišnje, koji se plasiraju na tržište BiH. Kompanija zapošljava 9 stalno i 2 povremeno angažovana radnika, većinom mladih ljudi iz ruralnog područja opštine. Sa mladim ljudima sarađuju i kroz različite edukativne aktivnosti, omogućivši obavljanje stručne prakse za učenike i studente, izvođenje ogleda, izradu diplomskih i magistarskih radova, kao i organizovanje studijskih posjeta i stručnih ekskurzija. Žene, koje čine većinu zaposlenih radnika u kompaniji, nalaze se u vlasničkoj, ali i upravljačkoj strukturi, za čiju saradnju i međusobni odnos se mogu reći samo riječi hvale. Uspjeh kompanije, na čijem čelu se Danka nalazi od njenog osnivanja, ne smatra svojom ličnom zaslugom, već zaslugom svih zaposlenih. Bavljenje privatnim poslom danas u BiH nosi sa sobom veliku odgovornost i rizik, ali i određeni stepen slobode i mogućnosti, kako za lični, tako i za društveni rast i razvoj. Danku raduje što kroz bavljenje ovim poslom može pomoći bar jednom malom broju mladih ljudi da se stručno usavršavaju, da pronađu zaposlenje u branši koju su odabrali kao svoj poziv, a samim tim i da ostanu da žive i rade u Bosni i Hercegovini.

Udruženje žena Podrinja, Vlasenica, su pokrenule gospođe Sabina Zekić i Desanka Nikolić. I Sabina i Desanka su rođene u Vlasenici, ali su ih ratna dešavanja razdvojila. Sabina je do 2007.godine bila u izbjeglištvu kada se, sa suprugom i sinovima blizancima, vraća na porodično, zapušteno imanje koje su obnovili i nastavili život. Svojim radom, zajedno sa suprugom, omogućila je školovanje za svoje sinove koji su stekli zvanje diplomiranih pravnika i trenutno su u potrazi za zaposlenjem. Zbog svoje skromnosti neističe svoje zasluge, ali je uvijek tu i nađe vremena kako bi pomogla i razumjela druge i uključila se u aktivnosti koje se provode.Gospođa Desanka, po zanimanju socijalna radnica, je uvijek naglasak stavljala na važnost obrazovanja. Još od rane mladosti bila je odlučna da za sebe stvori bolje uslove za život, pa joj nije smetalo pješačiti po 16 km dnevno do škole i nazad. Od 2013. godine je u penziji, ali i dalje osjeća potrebu da kroz rad u Udruženju pomogne onima kojima je pomoć i podrška potrebna. Radom sa ženama kroz ekonomsku, socijalnu i društvenu pomoć osjeća se zadovoljno i ispunjeno. Gospođa Desanka je baka tri odrasla dječaka sa kojima u toku školskih raspusta provodi najradosnije dane.Udruženje žena Podrinja su pokrenule kao odgovor na potrebu da žene učine prve korake ka izgradnji povjerenja u ovoj zajednici, ali i da doprinesu njihovom većem učešću u razvoju biznisa. Na početku su organizovane obuke za šivenje, vez, pletenje, izradu ukrasnih predmeta i nakita. Nakon toga slijede kursevi rada na računarima i engleskog jezika.Vremenom su uvidjele da je potrebno više podržati i osnažiti žene u ruralnim dijelovima opštine. Zato su odlučile posvetiti pažnju ulozi žene u biznisu. Prvi projekti su bili u oblasti proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, a onda i uzgoj maline na području Vlasenice. Uz podršku donatora Udruženje je nabavilo opremu i organizovalo specijalizirane obuke.U ovu aktivnost je uključeno 45 članica, nabavljeno je 15 motokopačica, 15 atomizera prskalica i 15 mreža za zasjenjivanje. Sve žene članice su prošle obuke, pa su na taj način osposobljene da svoju proizvodnju podignu na viši nivo, i tako povećaju i svoju zaradu i prihode koji su najčešće jedini u porodici.Vremenom su članice udruženja postale prepoznate u lokalnoj zajednici - učestvuju na sajmovima i predstavljaju Vlasenicu u regiji i šire.Udruženje sarađuje sa nekoliko udruženja iz Federacije, kao i sa preko-graničnim udruženjima iz Srbije i Vojvodine. Kroz svoje projekte spajaju tradicionalne vrijednosti, doprinose izgradnji mira i povjerenja, spajaju pokidane veze među ljudima, osnažuju žene, a prijateljstva koja se sklope trajno će ostati. Njihov rad se nastavlja, a one čvrsto vjeruju da zajedničkim djelovanjem i jačanjem uloge žene u društvu mogu doprinijeti novoj perspektivi za generacije koje tek dolaze.

Mersiha je iz ničega napravila brend. Od tipičnog, neopravdano nevrednovanog ženskog seoskog zanata, pravljenja pekmeza, pravi proizvode koji postaju prepoznati kao dio bh tradicije. Takav jedan njen proizvod bio je na UNovom bazaru svjetske kulturne baštine. Jedna tegla je iz bosanske "seoske zabiti" svojom izvrsnošću došla do UNove manifestacije - u Beč. Nominujem je jer je iz očajne situacije dugogodišnje nezaposlene osobe iskoračila u biznis za koji je potrebno i znanje agronoma, i tehnologa, i ekonomiste, trgovca, dizajnera, i marketing stručnjaka, i pomalo računovođe. I zato sto je izvrsno tvrdoglava i uprkos svemu ostala podrška svima nama.